1. Dob sudionika/ca
Vidljivo je da su 4 od 5 ispitanika_ca mlada osoba u dobi od 16 do 19 godina, točnije njih 79,6%. Jedna petina (20,4%) ispitanika_ca su mladi u dobi od 20 do 25 godina.
Anketa „Tvoja EU godina mladih“ bila je provedena online putem pomoću Survey monkey platforme u periodu od 30.11.2022. do 15.12.2022. godine. Anketi je pristupilo 528 osoba, od kojih je 280 mladih anketu ispunilo do kraja. Podaci su analizirani na uzorku od 280 osoba koje su završile ispunjavanje ankete.
Anketa je provedena od strane UNICEF Hrvatska i Mreže mladih Hrvatske kojom se željelo doznati koliko su mladi upoznati s provedbom aktivnosti povodom obilježavanja Europske godine mladih te koliko su u njima sudjelovali.
Rezultati ankete će biti predstavljeni na web stranicama ZABUM Voice, UNICEF Hrvatska i Mreže mladih Hrvatska.
Vidljivo je da su 4 od 5 ispitanika_ca mlada osoba u dobi od 16 do 19 godina, točnije njih 79,6%. Jedna petina (20,4%) ispitanika_ca su mladi u dobi od 20 do 25 godina.
U grafu 2. je vidljiv rodni identitet ispitanika_ca. Čak 83,2% uzorka čine žene, dok je 12,9% muškaraca. Manji postotak uzorka, točnije 3,9% čine osobe koje se određuju i identificiraju na neki drugi način.
Sljedeće socio-demografsko pitanje istraživalo je obrazovni status ispitanika_ca. Najveći postotak uzorka čine ispitanici_ce koji pohađaju srednju školu (69,3%), potom su to ispitanici_ce koji pohađaju preddiplomski studij (15,4%) što je u skladu s dobnom strukturom ovog uzorka. Potom slijede ispitanici_ce koji pohađaju magisterij (4,3%) i ispitanici_ce koji su zaposleni (4,3%). Dio ispitanika_ca pripada NEET populaciji, točnije njih 3,9% (ispitanici_ce koji niti se školuju, niti su zaposleni). Najmanje je ispitanika_ca koji navode da se školuju i rade (2,9%).
Niti jedna od deset osoba koje su sudjelovale u online anketu ne znaju da je 2022. godina bila Europska godina mladih. Točnije, 8,9% ispitanika_ca izjavljuje da vrlo jasno znaju što je EU godina mladih, 37,9% nije sigurno i ne zna baš točno, a 53,2% mladih nikad prije nije čulo za EU godinu mladih.
Od ukupnih 280 odgovora, ukupno 41,4% ispitanika_ca navodi kako ne zna li nikad prije nije čulo za EU godinu mladih. Dodatnih 8,9% je bez odgovora. Ostalih 49,7% odgovora ispitanika_ca su u bili u okvirima točnosti, odnosno ispitanici_ce su svojim riječima opisivali što je za njih EU godina mladih. Ti odgovori su usmjereni na: shvaćanje EU godine mladih kao godine kada su Europska unija i nacionalne države posebno fokusirane na mlade; godine koja je posebno posvećena mladima i njihovom obrazovanju i zabavi; godina ispunjena s mnoštvom projekata i aktivnosti fokusiranih na mlade; godina posvećena obilježavanju i promicanju, prava, statusa i glasa mladih; godina posvećena poticanju mladih na aktivno(aktivnije) djelovanje mladih u zajednici, u odnosu na donositelje odluka; godina kada se s posebnom pažnjom daje glas mladima i sluša glas mladih. Nekoliko ispitanika_ca navodi i da je to godina kada se obilježava dan mladih, izdvajaju posebni novci za mlade, kada se posebno pomaže drugima. Većina odgovora ispitanika_ca opisuje EU godinu mladih kao godinu kada se mladima daje prostora za izražavanje vlastitih želja i potreba, kreiraju se posebne aktivnosti i pogodnosti za okupljanje mladih i poticanje njihovog razvoja. I posljednje, pojedini ispitanici navode da je to godina kada se s radi s mladima da bi bolje razumjeli funkcioniranje Europske unije, Europskog parlamenta i drugih europskih institucija.
Citat: „Europska godina mladih bi za mene označila jednogodišnje razdoblje u kojemu se novčana sredstva iskorištavaju u svrhe poput poboljšanja obrazovanja, razrade edukativnih programa za mlade, osmišljavanje zabavnih sadržaja za mlade, provedbe edukacija mladih o temama koje su im važne (npr. financije), poboljšanje života mladih u ruralnim područjima, unapređenje pri osvještenju mladih na temu tolerancije, prilagodba mogućnosti dobitka stipendija i slično.“
Tablica 6. pokazuje vrlo male postotke ispitanika_ca koji su sudjelovali na aktivnostima organiziranim od Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade (SDUDM), kao nacionalnog tijela zaduženog za koordinaciju i provedbu Europske godine mladih na razini Republike Hrvatske. Analizirani podaci potvrđuju neznanje kod mladih o EU godini mladih koji u preko 64% slučajeva nisu sudjelovali na ponuđenim aktivnostima organiziranim od strane SDUDM-a. Podaci pokazuju da su od uzorka od 280 mladih svega jedna do tri osobe (od 0,4% do 1,1%) sudjelovale na aktivnostima SDUDM-a. Nešto su malo više obećavajući podaci odgovora da su mlade osobe znale za te aktivnosti, ali nisu imale prilike sudjelovati – podaci se kreću od 5,4% do 9,6%.
Sljedeće pitanje je istraživalo sudjelovanje mladih na aktivnostima organiziranim na lokalnoj razini, a koje su organizirane u okviru EU godine mladih. Ispitanici_ce su imali mogućnost odabrati više odgovora. Ukupno je ponuđeno 13 opcija te mogućnost navođenja nečega drugoga, ali i opcije ne sudjelovanja ili nesigurnosti da li je aktivnost bila organizirana u okviru EU godine mladih.
Tablica 7. prikazuje postotke odgovora poredane prema rangu učestalosti. Vidljivo je da mladi navode da ili nisu sudjelovali (63,9%) ili nisu sigurni da li je održana aktivnost bila u okviru EU godine mladih (18,9%). Na trećem mjestu nalaze se radionice, tečajevi i webinari (12,1%), a na četvrtom istraživanja o mladima/ za mlade (7,5%) i petom volonterske akcije (6,4%).
Tablica 7. prikazuje postotke odgovora poredane prema rangu učestalosti. Vidljivo je da mladi navode da ili nisu sudjelovali (63,9%) ili nisu sigurni da li je održana aktivnost bila u okviru EU godine mladih (18,9%). Na trećem mjestu nalaze se radionice, tečajevi i webinari (12,1%), a na četvrtom istraživanja o mladima/ za mlade (7,5%) i petom volonterske akcije (6,4%).
Online upitnik je nakon istraživanja o vrstama aktivnosti istražio kod ispitanika_ca tko su bili organizatori aktivnosti na kojima su sudjelovali, a da su organizirane u okviru EU godine mladih. Od 12 ponuđenih odgovora najviše je bilo moguće odabrati 5 odgovora.
Još jednom najviše mladih, njih 58,9% navodi da nije sudjelovalo na aktivnostima organiziranim u okviru EU godine mladih ili nisu sigurni (22,5%). Od organizatora aktivnosti na čijim događanjima jesu sudjelovali mladih najveći postotak imaju udruge mladih/za mlade (14,3%), odgojno-obrazovne ustanove (10,0%) te općina/grad/županija (6,8%).
Nisam sudjelovao_la
100%
58.9%
Nisam siguran_na da li je aktivnost bila u okviru Europske godine mladih
100%
22.5%
Udruga mladih / za mlade
100%
14.3%
Odgojno-obrazovna ustanova
100%
10.0%
Općina / grad / županija
100%
6.8%
Javna ustanova (npr. gradska knjižnica, kino, kazalište i sl.)
100%
4.3%
Udruga općenito
100%
3.6%
Središnji državni ured za demografiju i mlade (SDUDM)
100%
2.1%
Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU)
100%
2.1%
Sportski klub
100%
1.8%
Netko drugi: (6) EU (N=2), Crveni križ (N=1), Eurozastupnik Predrag Matić (N=1), Hrvatsko psihološko društvo (N=1), ispitanika (osoba) samostalno)(N=1)
100%
2.1%
(Neformalna) inicijativa mladih (npr. Mladforma iz Osijeka, itd.)
100%
1.4%
Ispitanici_ce u najvećem broju slučajeva navode da ne znaju i ne mogu procijeniti da li je EU godina mladih 2022. koristila promociji prava i potreba mladih na europskoj razini. (65,7%). Ukupno 19,6% smatra da je EU godina koristila, dok 8,9% drži da niti je – niti nije koristila promociji prava i potreba mladih na europskoj razini. I posljednje, 5,7% mladih smatra da EU godina nije koristila. Grafikon 9. prikazuje sve rezultate.
Nastavno na mišljenje ispitanika_ca o korisnosti EU godine mladih na nacionalnoj razini, podjednako kao i u prethodnom slučaju mladi ne znaju i ne mogu procijeniti svoj odgovor na postavljeno pitanje (63,9)%). U manjem postotku od prethodnog pitanja, ispitanici_ce u 16,4% slučajeva smatraju da je EU godina mladih koristila promociji prava i potreba mladih u Hrvatskoj, a u 11,8% slučajeva drže da nije koristila. Ukupno 7,9% ispitanika_ca smatra da niti je niti nije koristila.
Posljednje pitanje namjeravalo je istražiti mišljenje ispitanika_ca o utjecaju obilježavanja EU godine mladih 2022. na političare_ke i ostale donositelje odluka na nacionalnoj razini da čuju glas mladih. U grafikonu 10. prikazani su odgovori ispitanika_ca, pri čemu su spojene kategorije odgovora uopće nije pomoglo i nije pomoglo te kategorije pomoglo je i izrazito je pomoglo. Jedan od pet ispitanika_ca smatra da je pomoglo ili izrazito pomoglo da se čuje glas mladih, no jednako tako i skoro jedan od pet ispitanika_ca smatra suprotno – da uopće nije pomoglo ili nije pomoglo. Još jednom se potvrđuju raniji rezultati da mlade osobe nisu upoznate s provedbom EU godine mladih, odnosno 61,1% ispitanika_ca navodi da ne zna i ne može procijeniti svoj odgovor na postavljeno pitanje.
234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.
234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.
Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).
Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Nešto drugo, navesti:
100%
3.8%
Start-upu kao zaposlenik/zaposlenica
100%
14.5%
Start-upu kao vlasnik/vlasnica
100%
7.7%
Neprofitnoj organizaciji
100%
4.3%
Poduzeću/korporaciji
100%
45.3%
Državnom poduzeću
100%
15.4%
Javnoj organizaciji
100%
3.4%
Obiteljskom poduzeću
100%
5.6%
234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).
Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.
Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.
Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.
Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:
Komunikacijske vještine
100%
70.9%
Digitalne vještine
100%
54.7%
IT vještine
100%
46.6%
Poduzetničke vještine
100%
42.7%
Liderske vještine
100%
30.3%
Tehničke vještine
100%
23.9%
Nešto drugo
100%
3.0%
Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.
Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Obrazovni sustav koji mlade ne priprema za tržište rada
100%
74.4%
Visoka očekivanja poslodavaca od mladih koji tek ulaze na tržište rada
100%
68.8%
Poslodavci ne pružaju dovoljno prilika za mlade (stipendije, stručne prakse, mentorstva)
100%
53.8%
Nemam dovoljno znanja o planiranju karijere i potrebnim vještinama za zapošljavanje
100%
24.4%
Nedostatak mogućnosti u mjestu u kojem živim
100%
18.4%
Nemam pristup kvalitetnim programima edukacije izvan obrazovnog sustava
100%
15.0%
Nešto drugo
100%
3.0%
Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).
Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Dobri međuljudski odnosi
100%
90.2%
Mogućnost napredovanja
100%
80.0%
Financijska kompenzacija
100%
70.1%
Zanimljivost posla
100%
70.1%
Stabilnost i sigurnost posla
100%
69.7%
Mogućnost daljnjeg obrazovanje uz rad
100%
49.6%
Mentorstvo
100%
35.9%
Industrija u kojem se poduzeće nalazi
100%
15.0%
Identifikacija s poduzećem
100%
10.7%
Nešto drugo
100%
2.1%