1. Dob sudionika/ca
Kao što je vidljivo u tablici 1. 23,5% sudionika/ca ima između 16 i 19 godina, dok 76,5% ima između 20 i 25 godina.
Anketa „Što mladi trebaju da budu konkurentniji na tržištu rada“ je bila dostupna za ispunjavanje online putem na platformi Survey Monkey u periodu od 3.12.2021. do 31.12.2021. godine. Online anketi je pristupilo 478 osoba od kojih je do kraja anketu ispunilo 234 mladih, odnosno 49% osoba je završilo ispunjavanje. Podaci su analizirani na uzorku od 234 osobe.
Kao što je vidljivo u tablici 1. 23,5% sudionika/ca ima između 16 i 19 godina, dok 76,5% ima između 20 i 25 godina.
U tablici 2. je vidljiv rodni identitet sudionika/ca. Skoro dvije trećine, odnosno 73,9% su žene, dok 26,1% uzorka čine muškarci. Niti jedna osoba koja je završila online ankete se nije izjasnila na neki drugi način.
U tablici 3. je vidljiv obrazovni status sudionika/ca. Najveći broj sudionika/ca pohađa magister 32,9%, što je u skladu i s dobi sudionika/ca. Ukupan postotak osoba koje studiraju ili pohađaju višu školu iznosi 50,4%, odnosno preddiplomski studij pohađa 17.1%, a višu školu 0,4% osoba. Osobe koje pohađaju srednju školu čine 19,7% uzorka. Zanimljivo je kako su ovim istraživanjem u manjem broju obuhvaćene i osobe koje se istovremeno školuju i rade (10,7%), te mlade NEET osobe (10,7%) koje se niti školuju, niti su zaposlene. Zaposlene osobe čine 8,5% uzorka.
Od ukupnog broja od 234 sudionika/ca, njih 97 je nezaposleno (41,5%), što čini prvu najveću kategoriju unutar radnog statusa sudionika/ca. Sljedeću po redu kategoriju čini 91 osoba čiji je radni status zaposlenje putem studentskog ugovora (38,9%). Ukupno 15 osoba je zaposleno putem ugovora na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu, za razliku od 8 osoba koje su zaposlene u punom radnom vremenu, ali na ugovor na određeno vrijeme. Po 2 osobe su zaposlene putem rada na temelju ugovora o djelu, samozapošljavanja ili obavljanja posla za neposredno plaćanje u gotovini, dok je 1 osoba zaposlena putem ugovora na određeno vrijeme u nepunom/skraćenom radnom vremenu.
Od 234 osobe, 16 ih je odabralo kako njihov trenutni radni status definira neki drugi oblik. Niže su navedeni odgovori sudionika/ca prema učestalosti navođenja:
Sljedeće pitanje je težilo istražiti razlog nezaposlenosti sudionika/ca, s obzirom na to kako je 41,5% istih izjavilo kako je nezaposleno. Od ukupnog broja sudionika/ca ovog uzorka, njih 29,1% aktivno traži posao, a 10,7% ne zna traži li ili ne posao. Najveći broj sudionika/ca navodi kako je zaposleno (35,9%) ili ne traži posao (24,4%).
Sljedeće pitanje je ispitivalo mišljenje sudionika/ca koliko smatraju da ih obrazovni sustav priprema za ulazak na tržište rada. Najveći postotak sudionika/ca, odnosno svaka druga osoba (53,8) smatra da su djelomično spremni/e za ulazak na tržište rada nakon školovanja, dok 15% osoba to u potpunosti smatra. Nadalje, 1 od 5 osoba (19,7%) smatra da uopće nisu spremni/e za ulazak na tržište rada, dok 11,5% ne može procijeniti ili ne zna odgovor na ovo pitanje. Zaključno se može istaknuti kako 68,8% osoba smatra da ih u potpunosti i/ili djelomično školovanje priprema za ulazak na tržište rada.
U pitanju koje je ispitivalo što mladi misle kako bi im poslodavci mogli pomoći da budu spremniji/je za ulazak na tržište rada, sudionici/ce ankete su mogli odabrati najviše 3 opcije od 7 ponuđenih. Tablica 7. pokazuje rangiranost prema učestalosti odgovora te postotak odgovora sudionika/ca. Na prvom mjestu (82,9%) se nalazi opcija omogućavanja stručnih praksi, dok je na drugom mjestu (60,7%) mentoriranje. Kao treću opciju koju mladi vide kao pomoć od strane poslodavaca da oni budu spremniji za tržište rada je organiziranje treninga za stjecanje vještina za 21. stoljeće (37,2%), dok je na četvrtom mjestu opcija omogućavanja posjeta poduzeću (32,9). Najslabije rangirane su posljednje dvije mogućnosti, odnosno stipendiranje (29,9%) i organizacija posjeta poduzeća školi/fakultetu (23,5%).
Omogućavanjem stručnih praksi
100%
82.9%
Mentoriranjem
100%
60.7%
Organiziranjem treninga za stjecanje vještina za 21. stoljeće
100%
37.2%
Omogućavanjem posjeta poduzeću
100%
32.9%
Organiziranjem karijernog savjetovanja
100%
30.3%
Stipendiranjem
100%
29.9%
Organizacijom posjeta poduzeća školi/fakultetu
100%
23.5%
Na pitanje jesu li tijekom školovanja sudionici/ca imali prilike sudjelovati na učeničkoj ili studentskoj praksi, ukupno je 46,2% sudionika/ca odgovorilo potvrdno, dok je 35,9% odgovorilo negativno ili da ne zna (1,3%). Ukupno je 16,7% sudionika/ca odgovorilo da još uvijek nije sudjelovalo na praksi, ali planira.
Skoro svaki drugi sudionik/ca nije sudjelovao/la na učeničkoj praksi (47,4%), dok 20,9% sudionika/ca smatra da im je sudjelovanje bilo u potpunosti korisno, a 16,2% djelomično korisno. 8,5% sudionika/ca navodi da im je sudjelovanje bilo niti korisni, niti beskorisno, a 3,8% smatra da im nije bilo korisno.
Ukupno je 7 osoba (3%) odabralo opciju odgovora u kojem su obrazložili zašto im nije bilo korisno sudjelovanje na praksi, od čega su 4 osobe još jednom potvrdile da nisu sudjelovale na praksi, a 3 osobe su navele sljedeće razloge:
U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.
Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.
Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).
Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Nešto drugo, navesti:
100%
3.8%
Start-upu kao zaposlenik/zaposlenica
100%
14.5%
Start-upu kao vlasnik/vlasnica
100%
7.7%
Neprofitnoj organizaciji
100%
4.3%
Poduzeću/korporaciji
100%
45.3%
Državnom poduzeću
100%
15.4%
Javnoj organizaciji
100%
3.4%
Obiteljskom poduzeću
100%
5.6%
234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).
Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.
Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.
Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.
Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:
Komunikacijske vještine
100%
70.9%
Digitalne vještine
100%
54.7%
IT vještine
100%
46.6%
Poduzetničke vještine
100%
42.7%
Liderske vještine
100%
30.3%
Tehničke vještine
100%
23.9%
Nešto drugo
100%
3.0%
Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.
Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Obrazovni sustav koji mlade ne priprema za tržište rada
100%
74.4%
Visoka očekivanja poslodavaca od mladih koji tek ulaze na tržište rada
100%
68.8%
Poslodavci ne pružaju dovoljno prilika za mlade (stipendije, stručne prakse, mentorstva)
100%
53.8%
Nemam dovoljno znanja o planiranju karijere i potrebnim vještinama za zapošljavanje
100%
24.4%
Nedostatak mogućnosti u mjestu u kojem živim
100%
18.4%
Nemam pristup kvalitetnim programima edukacije izvan obrazovnog sustava
100%
15.0%
Nešto drugo
100%
3.0%
Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).
Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
Dobri međuljudski odnosi
100%
90.2%
Mogućnost napredovanja
100%
80.0%
Financijska kompenzacija
100%
70.1%
Zanimljivost posla
100%
70.1%
Stabilnost i sigurnost posla
100%
69.7%
Mogućnost daljnjeg obrazovanje uz rad
100%
49.6%
Mentorstvo
100%
35.9%
Industrija u kojem se poduzeće nalazi
100%
15.0%
Identifikacija s poduzećem
100%
10.7%
Nešto drugo
100%
2.1%
Skoro dvije trećine sudionika/ca (72,2%) smatra da im je važno i izrazito važno da poduzeće posluje društveno odgovorno, dok vrlo malen broj sudionika/ca (3,8%) izjavljuje kako im to uopće nije važno ili samo nije važno. Ukupno 23,9% sudionika/ca izjavljuje kako im društveno odgovorno poslovanje poduzeća nije niti važno niti nevažno.
Na otvoreno pitanje što bi po njihovom mišljenju poslodavci mogli napraviti da budu više orijentirani na mlade je odgovorilo ukupno 150 osoba, odnosno 64% od ukupnog uzorka sudionika/ca. Nakon obrade su odgovori prikazani prema zajedničkih obilježjima/elementima i učestalosti navođenja.
Otvorene molbe; Ne zanemarivanje studentskih radnih iskustava; Više istraživanja o potrebama mladih; Poboljšati ponašanje poslodavaca.