1. Dob sudionika/ca
Kao što je vidljivo u tablici 1. 23,5% sudionika/ca ima između 16 i 19 godina, dok 76,5% ima između 20 i 25 godina.
Što mladi trebaju da budu konkurentniji na tržištu rada
ANKETA:
Što mladi trebaju da budu konkurentniji na tržištu rada
Anketa „Što mladi trebaju da budu konkurentniji na tržištu rada“ je bila dostupna za ispunjavanje online putem na platformi Survey Monkey u periodu od 3.12.2021. do 31.12.2021. godine. Online anketi je pristupilo 478 osoba od kojih je do kraja anketu ispunilo 234 mladih, odnosno 49% osoba je završilo ispunjavanje. Podaci su analizirani na uzorku od 234 osobe.
2. Rodni identitet sudionika/ca
U tablici 2. je vidljiv rodni identitet sudionika/ca. Skoro dvije trećine, odnosno 73,9% su žene, dok 26,1% uzorka čine muškarci. Niti jedna osoba koja je završila online ankete se nije izjasnila na neki drugi način.
3. OBRAZOVNI STATUS
U tablici 3. je vidljiv obrazovni status sudionika/ca. Najveći broj sudionika/ca pohađa magister 32,9%, što je u skladu i s dobi sudionika/ca. Ukupan postotak osoba koje studiraju ili pohađaju višu školu iznosi 50,4%, odnosno preddiplomski studij pohađa 17.1%, a višu školu 0,4% osoba. Osobe koje pohađaju srednju školu čine 19,7% uzorka. Zanimljivo je kako su ovim istraživanjem u manjem broju obuhvaćene i osobe koje se istovremeno školuju i rade (10,7%), te mlade NEET osobe (10,7%) koje se niti školuju, niti su zaposlene. Zaposlene osobe čine 8,5% uzorka.
4. RADNI STATUS SUDIONIKA/CA
Od ukupnog broja od 234 sudionika/ca, njih 97 je nezaposleno (41,5%), što čini prvu najveću kategoriju unutar radnog statusa sudionika/ca. Sljedeću po redu kategoriju čini 91 osoba čiji je radni status zaposlenje putem studentskog ugovora (38,9%). Ukupno 15 osoba je zaposleno putem ugovora na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu, za razliku od 8 osoba koje su zaposlene u punom radnom vremenu, ali na ugovor na određeno vrijeme. Po 2 osobe su zaposlene putem rada na temelju ugovora o djelu, samozapošljavanja ili obavljanja posla za neposredno plaćanje u gotovini, dok je 1 osoba zaposlena putem ugovora na određeno vrijeme u nepunom/skraćenom radnom vremenu.
Od 234 osobe, 16 ih je odabralo kako njihov trenutni radni status definira neki drugi oblik. Niže su navedeni odgovori sudionika/ca prema učestalosti navođenja:
- Pohađanje srednje škole (N=4)
- Praksa (N=4)
- Pripravništvo (N=3)
- Rad preko učeničkog servisa (N= 2)
- Sljedeći odgovori su navođeni pojedinačno: povremeni rad, profesionalni sportski ugovor, volontiranje.
5. Angažman nezaposlenih sudionika/ca
Sljedeće pitanje je težilo istražiti razlog nezaposlenosti sudionika/ca, s obzirom na to kako je 41,5% istih izjavilo kako je nezaposleno. Od ukupnog broja sudionika/ca ovog uzorka, njih 29,1% aktivno traži posao, a 10,7% ne zna traži li ili ne posao. Najveći broj sudionika/ca navodi kako je zaposleno (35,9%) ili ne traži posao (24,4%).
6. Spremnost za ulazak na tržište rada
Sljedeće pitanje je ispitivalo mišljenje sudionika/ca koliko smatraju da ih obrazovni sustav priprema za ulazak na tržište rada. Najveći postotak sudionika/ca, odnosno svaka druga osoba (53,8) smatra da su djelomično spremni/e za ulazak na tržište rada nakon školovanja, dok 15% osoba to u potpunosti smatra. Nadalje, 1 od 5 osoba (19,7%) smatra da uopće nisu spremni/e za ulazak na tržište rada, dok 11,5% ne može procijeniti ili ne zna odgovor na ovo pitanje. Zaključno se može istaknuti kako 68,8% osoba smatra da ih u potpunosti i/ili djelomično školovanje priprema za ulazak na tržište rada.
7. Pomoć poslodavaca mladima za ulazak na tržište rada
U pitanju koje je ispitivalo što mladi misle kako bi im poslodavci mogli pomoći da budu spremniji/je za ulazak na tržište rada, sudionici/ce ankete su mogli odabrati najviše 3 opcije od 7 ponuđenih. Tablica 7. pokazuje rangiranost prema učestalosti odgovora te postotak odgovora sudionika/ca. Na prvom mjestu (82,9%) se nalazi opcija omogućavanja stručnih praksi, dok je na drugom mjestu (60,7%) mentoriranje. Kao treću opciju koju mladi vide kao pomoć od strane poslodavaca da oni budu spremniji za tržište rada je organiziranje treninga za stjecanje vještina za 21. stoljeće (37,2%), dok je na četvrtom mjestu opcija omogućavanja posjeta poduzeću (32,9). Najslabije rangirane su posljednje dvije mogućnosti, odnosno stipendiranje (29,9%) i organizacija posjeta poduzeća školi/fakultetu (23,5%).
82.9%
60.7%
37.2%
32.9%
30.3%
29.9%
23.5%
8. Učenička/studentska praksa
Na pitanje jesu li tijekom školovanja sudionici/ca imali prilike sudjelovati na učeničkoj ili studentskoj praksi, ukupno je 46,2% sudionika/ca odgovorilo potvrdno, dok je 35,9% odgovorilo negativno ili da ne zna (1,3%). Ukupno je 16,7% sudionika/ca odgovorilo da još uvijek nije sudjelovalo na praksi, ali planira.
9. Korisnost iskustva sudjelovanja na učeničkoj/studentskoj
Skoro svaki drugi sudionik/ca nije sudjelovao/la na učeničkoj praksi (47,4%), dok 20,9% sudionika/ca smatra da im je sudjelovanje bilo u potpunosti korisno, a 16,2% djelomično korisno. 8,5% sudionika/ca navodi da im je sudjelovanje bilo niti korisni, niti beskorisno, a 3,8% smatra da im nije bilo korisno.
Ukupno je 7 osoba (3%) odabralo opciju odgovora u kojem su obrazložili zašto im nije bilo korisno sudjelovanje na praksi, od čega su 4 osobe još jednom potvrdile da nisu sudjelovale na praksi, a 3 osobe su navele sljedeće razloge:
- Iskorištavali su nas za druge poslove, nismo radili ono što smo trebali.
- Na praksi se obavljaju svi oni poslovi koji se ne tiču škole koja se pohađa.
- Radila sam poslove poput kopiranja računa za reviziju, pakiranje računa u omotnice i slične stvari koje drugi nisu htjeli raditi.
10. Podrška mentora/ice tijekom prakse
U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.
11. Dobna diskriminacija na radnom mjestu
Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.
12. Oblik poduzeća nakon završetka školovanja
Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).
Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
- Bilo gdje, samo želim raditi
- Daj što daš
- Ne znam
- Praksa
- Prodavač
- Prvenstveno kao investitor i uz to rad u neprofitnim organizacijama i eventualno osnivanje vlastitog start-upa
- Sve su opcije otvorene
- U svojoj firmi
- Za početak na stažiranju, kasnije ću vidjeti kamo će me život odvesti
3.8%
14.5%
7.7%
4.3%
45.3%
15.4%
3.4%
5.6%
13. Privlačnost prvog zaposlenja
234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).
Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.
14. Vještine konkurentnosti na tržištu rada
Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.
Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.
Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:
- Poznavanje stranih jezika (N=2)
- Društvenost, samopouzdanje i dobre komunikacijske vještine (N=1)
- Financijske vještine i poznavanje zakona (N=1)
- Poznavanje rada u Microsoft Excel-u (N=1)
- Manje korupcije, pljačke i nepotizma (N=1)
- Sve od navedenog pomaže (N=1)
70.9%
54.7%
46.6%
42.7%
30.3%
23.9%
3.0%
15. Glavne prepreke za razvoj vještina i lakše zapošljavanje
Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.
Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
- Korupcija, nepotizam, pljačka.
- Manjak mentorskih programa.
- Manjak volje, motivacije i samopouzdanja.
- Poslodavci traže radno iskustvo koje nemam jer se školujem, nemam pravi posao na kojem sam plaćena, samo praktična nastava koja ne daje skoro nikakvo radno iskustvo jer radimo sve ono što radimo i doma a što zaposleni tamo ne žele raditi.
- Poslovi se dobivaju isključivo preko veze!
- Potražnja za onim osobama koje su isključivo završile ekonomiju ili IT znanosti, ostale struke kao da nisu potrebne.
- Prevelika opterećenost na faksu zbog koje se ne mogu posvetiti radu na sebi.
74.4%
68.8%
53.8%
24.4%
18.4%
15.0%
3.0%
16. Najbitniji motivi za radno mjesto
Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).
Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:
- Dobro radno vrijeme.
- Fleksibilno radno vrijeme i hibridni način rada
- Dinamičnost
- Isplata plaće na vrijeme i neometanje nakon prestanka radnog vremena
- Radno mjesto u struci, uz koje je moguće planirati i privatni život (osnivanje obitelji) i uskladiti druge obaveze uz poslovne. Npr. radno vrijeme uz koje se može naći vremena i za obitelj, hobije, i tome slično.
90.2%
80.0%
70.1%
70.1%
69.7%
49.6%
35.9%
15.0%
10.7%
2.1%
17. Važnost društveno odgovornog poslovanja poduzeća
Skoro dvije trećine sudionika/ca (72,2%) smatra da im je važno i izrazito važno da poduzeće posluje društveno odgovorno, dok vrlo malen broj sudionika/ca (3,8%) izjavljuje kako im to uopće nije važno ili samo nije važno. Ukupno 23,9% sudionika/ca izjavljuje kako im društveno odgovorno poslovanje poduzeća nije niti važno niti nevažno.
18. Savjeti poslodavcima za veću orijentiranost na mlade
Na otvoreno pitanje što bi po njihovom mišljenju poslodavci mogli napraviti da budu više orijentirani na mlade je odgovorilo ukupno 150 osoba, odnosno 64% od ukupnog uzorka sudionika/ca. Nakon obrade su odgovori prikazani prema zajedničkih obilježjima/elementima i učestalosti navođenja.
- Otvarati i nuditi mladima mogućnosti za mentoriranje kroz rad, pripravništvo ili stručnu praksu u poduzećima (N= 33)
- Neočekivati radno iskustvo te smanjiti kriterije i imati više razumijevanja prilikom prvog zapošljavanja mladih bez radnog iskustva, posebice na entry level pozicija (N= 17)
- Pružiti mogućnost za rad mladima bez radnog iskustva kako bi iskazali svoj ideje i pokazali se (N= 16)
- Usmjeriti se na posjete školama/fakultetima, edukacije mladih i reklamiranje o ponudama, poslovima i prilikama poduzeća (N= 11)
- Na susretljiv, otvoren, motiviran i pristupačan način ostvariti bolju komunikaciju s mladima kako bi se otkrile njihove potrebe i pružila im se podrška s ciljem postavljanaj realnih kriterija za zapošljavanje (N= 11)
- Ne znam, ništa (N= 9)
- Bolja povezanost s obrazovnim sustavom i veće uključivanje u njegovo poboljšanje kako bi odgovaralo tržištu rada (N= 7)
- Nuditi i omogućiti prilike obrazovanja i usavršavanja kroz rad (N= 6)
- Pružiti veće i normalnije plaće uz poštivanje radničkih prava i fleskibilno zaposlenje (N= 5)
- Povezati se s mladima, imati više strpljenja i pažnje prema mladima (N= 4)
- Omogućavati stipendiranje (N= 3)
- Pružati prilike putem studentskih poslova s fleksibilnijim radnim vremenom (N= 3)
- Imati više pažnje i vjere prema mladim zaposlenicima; više strpljenja i prijenosa znanja (N= 3)
- Promjena stava o mladima – odbaciti predrasude, prevelika očekivanja i dobnu diskriminaciju (mladih) (N= 3)
- Plaćanje višemjesečnih praksi i stražiranja (N= 3)
- Zapošljavati više mladih u poduzeća uz propisani obvezni minimalni postotak mladih (N= 3)
- Investirati u mlade tijekom studiranja (N= 3)
- Poticati mlade i poslodavce na zapošljavanje istih putem praksi i pripravništva čak i prije završetka obrazovanja (N= 2)
- Prilagodba poslodavaca potrebama mladih kroz uvođenje ugovora s ponudom mentorstva uz obavezu rada na nekoliko godina te traženje subvencija za zapošljavanje mladih (N= 2)
- Sljedeći odgovori su navođeni pojedinačno:
Otvorene molbe; Ne zanemarivanje studentskih radnih iskustava; Više istraživanja o potrebama mladih; Poboljšati ponašanje poslodavaca.