fbpx
 

Dijalog mladih s donositeljima odluka

Anketa:

Dijalog mladih s donositeljima odluka

Online anketa „Dijalog mladih s donositeljima odluka“ provedena je u periodu od 05. do 19. veljače 2023. godine. Anketi je pristupilo 245 osoba, od kojih je 164 mladih u dobi od 16 do 25 godina u potpunosti ispunilo anketu te su podaci analizirani na uzorku od 164 osobe.

 

 

Online anketu su proveli Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske s ciljem prikupljanja mišljenja mladih koliko su uključeni u različite oblike građanske i političke participacije te koliko sudjeluju u dijalogu s donositeljima odluka.

 

Rezultati ankete su predstavljeni na web stranicama ZABUM Voice i Mreže mladih Hrvatska.

1. Dob sudionika/ca

U grafikonu 1. je vidljivo da su 4 od 5 ispitanika_ca mlada osoba u dobi od 16 do 19 godina, točnije njih 78,0%. Jedna petina (22,0%) ispitanika_ca su mladi u dobi od 20 do 25 godina.

2. Rodni identitet sudionika/ca

Na grafikonu 2. je vidljiv rodni identitet ispitanika_ca. Čak 87,2% uzorka čine žene, dok je 12,2% muškaraca. Vrlo mali postotak uzorka, točnije 0,6% čine osobe koje se određuju i identificiraju na neki drugi način.

3. OBRAZOVNI STATUS

Sljedeće socio-demografsko pitanje istraživalo je obrazovni status ispitanika_ca. Najveći postotak uzorka čine ispitanici_ce koji pohađaju srednju školu (71,3%), potom su to ispitanici_ce koji pohađaju preddiplomski studij (12,8%) što je u skladu s dobnom strukturom ovog uzorka. Potom slijede ispitanici_ce pripadnici NEET populacije (njih 4,9%). Najmanje je ispitanika_ca koji pohađaju višu školu (1,2%) te koji se školuju i rade (1,2%).

4. Upoznatost s postojanjem i djelovanjem različitih oblika građanske participacije

Početna točka analize bilo je utvrđivanje razine upoznatosti mladih s postojanjem i djelovanjem različitih oblika građanske participacije. Na skali od 1 do 5 su ispitanici_ce odgovarali koliko su upoznati s 9 različitih oblika pri čemu je 1 označavalo Ne znam, nikad prije čuo_la, 2 = Loše sam upoznat_a, 3 = Dobro sam upoznat_a, 4 = Vrlo dobro sam upoznat_a i 5 je označavalo Odlično sam upoznat_a. Prosječne vrijednosti pokazuju da su ispitanici najbolje upoznati s radom Vijeća učenika (x̄ = 3,24), a najmanje s radom Foruma 16+ (x̄ = 1,37). Tablica 4. prikazuje postotke odgovora te prosječne vrijednosti pojedinih oblika građanske participacije.

5. Učestalost sudjelovanja u različitim oblicima građanske participacije mladih

Ispitanici_cu su nadalje odgovarali u kojem su od različitih oblika građanske participacije do sada imali prilike sudjelovati. Na skali od 1 do 5 odgovarali su da ne znaju što je to (1), nemaju pravo sudjelovanja (2), nikada nisu sudjelovali (3), bio sam član_ica, ali nisam aktivno sudjelovao_la (4) i bio sam član_ica i aktivno sam sudjelovao_la (5).

 

Podaci na prikupljenom uzorku od 164 ispitanika_ca su dosta porazni, odnosno u svim slučajevima svaka druga mlada osoba (u rasponu od 47,6% do 68,3%)  nikada nije sudjelovala niti u jednom od navedenih oblika građanske participacije mladih, a vrlo velika većina mladih niti ne zna što je to. Jedini izuzetak je sudjelovanje na izborima, s kojima su mladi upoznati no ili još uvijek nemaju pravo sudjelovanja (22,6%) ili jednostavno nikada nisu sudjelovali (62,8).  Nastavno na prosječne vrijednosti (gdje 3 označava nikada), najbolje kotira bivanje članom_icom u radu Vijeća učenika, odnosno ukupno je 40,3% ispitanika bilo član_ica Vijeća učenika u neaktivnom ili aktivnom sudjelovanju.

6. Sudjelovanje u različitim oblicima političke participacije

Ispitanici_ce su najčešće, gledajući sudjelovanje u različitim oblicima političke participacije, donirali novac u određene humanitarne svrhe u 60,4% slučajeva te su vrlo često sudjelovali i u potpisivanju peticija (42,1%). Navedena dva slučaja su najčešća i u vrlo velikom postotku prisutna kod mladih dok su ostali oblici vrlo slabo zastupljeni među mladima. Ovo potvrđuje i treći najčešći odgovor ispitanika_ca, odnosno da nisu sudjelovali u niti jednoj od navedenih aktivnosti (18,3%, N= 30). Oko 1 do 2 osobe od 10 osoba je sudjelovalo na prosvjedima (16,5%), djelila političke sadržaje putem društvenih mreža (14,6%), sudjelovala u javnim raspravama/tribinama (12,8%) ili pak u štrajku (11,6%). Ispitanici_ce su najmanje radili na nekoj političkoj funkciji (1,2%), donirali novac u određene političke svrhe (1,2%) ili sudjelovali na političkom skupu (3,0%).

Još jednom najviše mladih, njih 58,9% navodi da nije sudjelovalo na aktivnostima organiziranim u okviru EU godine mladih ili nisu sigurni (22,5%). Od organizatora aktivnosti na čijim događanjima jesu sudjelovali mladih najveći postotak imaju udruge mladih/za mlade (14,3%), odgojno-obrazovne ustanove (10,0%) te općina/grad/županija (6,8%).

Doniranje novca u određene humanitarne svrhe

100%

60.4%

Potpisivanje peticije

100%

42.1%

Nisam sudjelovao_la u nikakvoj aktivnosti

100%

18.3%

Protest/prosvjed

100%

16.5%

Dijeljenje političkih sadržaja putem društvenih mreža

100%

14.6%

Sudjelovanje u javnim raspravama ili tribinama

100%

12.8%

Štrajk

100%

11.6%

Rad u nevladinim udrugama

100%

11.6%

Pisanje službenih pisama / e-mailova / poruka tijelima vlasti ili političarima_kama

100%

11.0%

Bojkotiranje određenih proizvoda ili kompanija

100%

11.0%

Performans (umjetnička izvedba)

100%

11.0%

Građanske inicijative za referendum

100%

6.7%

Volontiranje u političkoj kampanji (npr. skupljanje potpisa za stranku ili kandidata_kinju)

100%

4.3%

Sudjelovanje na političkom skupu

100%

3.o%

Doniranje novca u određene političke svrhe

100%

1.2%

Rad na nekoj političkoj funkciji

100%

1.2%

Ostalo (N= 2, rad na izborima; snimanje skeča za političku kandidaturu)

100%

1.2%

Kandidatura za javnu funkciju

100%

0.6%

7. Dijalog Europske unije s mladima

Dijaloge Europske unije s mladima (DEUM) jest alat i proces kroz koji mladi i donositelji odluka surađuju i zajedno oblikuju preporuke za poboljšanje položaja i prava mladih u Europi. Kroz sljedeće pitanje ispitanici_ce su se na skali od 1 (uopće nisu upoznati) do 5 (odlično su upoznati) izjašnjavali koliko su upoznati s DEUM-om. Ukupno 90,2% ispitanika_ca uopće nije upoznato (1) i nije upoznati (2) s DEUM-om. Svega je 3,7% ispitanika_ca (N= 6) odlično upoznato s DEUM-om što je iznimno mali broj osoba.

8. Sudjelovanje u provedbi DEUM-a

Nastavno na prethodno pitanje vidljivo je kako ispitanici_ce do sada uopće nisu imali prilike sudjelovati u DEUM aktivnostima (97,0%), a svega ih je 1,8% sudjelovalo u istima. U jednakom postotku (0,6%) ispitanici_ce navode kako su ili imali prilike, ali nisu željeli_le sudjelovati ili su imali prilike, ali tada nisu znali na čemu sudjeluju. Tablica 8. prikazuje postotke odgovora.

9. Sudjelovanje u aktivnostima DEUM-a

Još jednom je potvrđeno da skoro 9 od 10 ispitanika_ca (87,8%) do sada nije sudjelovalo u aktivnostima provedbe DEUM-a, a njih 10,4% navodi da nije sigurno da li je sudjelovalo. Gledajući ispitanike_ca koji jesu sudjelovali na nekim aktivnostima DEUM-a, to je onda „prividno“ rečeno najčešće ispunjavanje konzultacijskog online upitnika (2,4%), sudjelovanje na DEUM radionicama (2,4%) ili pak na velikim događanjima kao što su konferencije ili tribine s ciljem predstavljanja rezultata DEUM-a (1,8%).

Još jednom najviše mladih, njih 58,9% navodi da nije sudjelovalo na aktivnostima organiziranim u okviru EU godine mladih ili nisu sigurni (22,5%). Od organizatora aktivnosti na čijim događanjima jesu sudjelovali mladih najveći postotak imaju udruge mladih/za mlade (14,3%), odgojno-obrazovne ustanove (10,0%) te općina/grad/županija (6,8%).

Nisam do sada sudjelovao_la u aktivnostima provedbe DEUM-a

100%

87.8%

Nisam siguran_sigurna da sa sudjelovao

100%

10.4%

Ispunjavanje konzultacijskog online upitnika

100%

2.4%

Sudjelovanje na DEUM radionicama

100%

2.4%

Sudjelovanje na velikim događanjima (npr. konferencije ili tribine s ciljem predstavljanja DEUM rezultata)

100%

1.8%

Sudjelovanje na konzultacijskim fokus grupama

100%

1.2%

Sudjelovanje na DEUM diskusijama i / ili debatama

100%

1.2%

Nešto drugo

100%

0.6%

Stvaranje različititih vizualnih metoda (npr. photo voice, video story na temu DEUM-a)

100%

0%

10. Stav o korisnosti Dijaloga Europske unije s mladima

Posljednje pitanje online ankete „Dijalog mladih s donositeljima odluka“ bilo je usmjereno na ispitivanje mišljenja mladih o korisnosti i potrebitosti DEUM-a za konzultacije i strukturirani dijalog s donositeljima odluka. Ukupno je 79 ispitanika_ca odgovorilo na ovo pitanje.

 

Najviše je ispitanika_ca odgovorilo da ne zna da li je DEUM potreban (N= 27), potom slijede potvrdni odgovori s pojašnjenjem razloga (N= 26) pa odgovor Da (N= 22) bez pojašnjenja i odgovor Ne u najmanjem broju (N= 4).

 

Ispitanici_ce koji su potvrdili da je DEUM potreban te su uz potvrdu navodili i razloge, isticali su sljedeće:

Mlade je potrebno pitati za bitne oblike o formiranju budućnosti; treba čuti i razmatrati stajalište mladih; povezati mlade s Europskom unijom; alat koji višestruko pojačava dijalog i konzultacije mladih s donositeljima odluka jer se odluke odnose na njih; platforma za uspješan način poboljšavanja participacije mladih; koristan i potreban alat; preuzimanje inicijative mladih; alat za izražavanje mišljenja; potrebno je veće uključivanje mladih u demokratske procese; prilika za uviđanje perspektive mladih ljudi; itd.

10. Podrška mentora/ice tijekom prakse

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.

11. Dobna diskriminacija na radnom mjestu

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.

12. Oblik poduzeća nakon završetka školovanja

Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).

Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Bilo gdje, samo želim raditi
  • Daj što daš
  • Ne znam
  • Praksa
  • Prodavač
  • Prvenstveno kao investitor i uz to rad u neprofitnim organizacijama i eventualno osnivanje vlastitog start-upa
  • Sve su opcije otvorene
  • U svojoj firmi
  • Za početak na stažiranju, kasnije ću vidjeti kamo će me život odvesti

Nešto drugo, navesti:

100%

3.8%

Start-upu kao zaposlenik/zaposlenica

100%

14.5%

Start-upu kao vlasnik/vlasnica

100%

7.7%

Neprofitnoj organizaciji

100%

4.3%

Poduzeću/korporaciji

100%

45.3%

Državnom poduzeću

100%

15.4%

Javnoj organizaciji

100%

3.4%

Obiteljskom poduzeću

100%

5.6%

13. Privlačnost prvog zaposlenja

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).

Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.   

14. Vještine konkurentnosti na tržištu rada

Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.

Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.

Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:

  • Poznavanje stranih jezika (N=2)
  • Društvenost, samopouzdanje i dobre komunikacijske vještine (N=1)
  • Financijske vještine i poznavanje zakona (N=1)
  • Poznavanje rada u Microsoft Excel-u (N=1)
  • Manje korupcije, pljačke i nepotizma (N=1)
  • Sve od navedenog pomaže (N=1)

Komunikacijske vještine

100%

70.9%

Digitalne vještine

100%

54.7%

IT vještine

100%

46.6%

Poduzetničke vještine

100%

42.7%

Liderske vještine

100%

30.3%

Tehničke vještine

100%

23.9%

Nešto drugo

100%

3.0%

15. Glavne prepreke za razvoj vještina i lakše zapošljavanje

Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.

 

Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Korupcija, nepotizam, pljačka.
  • Manjak mentorskih programa.
  • Manjak volje, motivacije i samopouzdanja.
  • Poslodavci traže radno iskustvo koje nemam jer se školujem, nemam pravi posao na kojem sam plaćena, samo praktična nastava koja ne daje skoro nikakvo radno iskustvo jer radimo sve ono što radimo i doma a što zaposleni tamo ne žele raditi.
  • Poslovi se dobivaju isključivo preko veze!
  • Potražnja za onim osobama koje su isključivo završile ekonomiju ili IT znanosti, ostale struke kao da nisu potrebne.
  • Prevelika opterećenost na faksu zbog koje se ne mogu posvetiti radu na sebi.

 

Obrazovni sustav koji mlade ne priprema za tržište rada

100%

74.4%

Visoka očekivanja poslodavaca od mladih koji tek ulaze na tržište rada

100%

68.8%

Poslodavci ne pružaju dovoljno prilika za mlade (stipendije, stručne prakse, mentorstva)

100%

53.8%

Nemam dovoljno znanja o planiranju karijere i potrebnim vještinama za zapošljavanje

100%

24.4%

Nedostatak mogućnosti u mjestu u kojem živim

100%

18.4%

Nemam pristup kvalitetnim programima edukacije izvan obrazovnog sustava

100%

15.0%

Nešto drugo

100%

3.0%

16. Najbitniji motivi za radno mjesto

Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).

 

Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Dobro radno vrijeme.
  • Fleksibilno radno vrijeme i hibridni način rada
  • Dinamičnost
  • Isplata plaće na vrijeme i neometanje nakon prestanka radnog vremena
  • Radno mjesto u struci, uz koje je moguće planirati i privatni život (osnivanje obitelji) i uskladiti druge obaveze uz poslovne. Npr. radno vrijeme uz koje se može naći vremena i za obitelj, hobije, i tome slično.

 

Dobri međuljudski odnosi

100%

90.2%

Mogućnost napredovanja

100%

80.0%

Financijska kompenzacija

100%

70.1%

Zanimljivost posla

100%

70.1%

Stabilnost i sigurnost posla

100%

69.7%

Mogućnost daljnjeg obrazovanje uz rad

100%

49.6%

Mentorstvo

100%

35.9%

Industrija u kojem se poduzeće nalazi

100%

15.0%

Identifikacija s poduzećem

100%

10.7%

Nešto drugo

100%

2.1%