fbpx
 

ANKETA O STAVOVIMA MLADIH O POSLJEDICAMA KLIMATSKIH PROMJENA

Anketa o stavovima mladih o posljedicama klimatskih promjena

Online anketa „Anketa o stavovima mladih o posljedicama klimatskih promjena“ provedena je u periodu od 3. do 27. listopada  2023. godine. Anketi je pristupilo 175 osoba, od kojih je 165 mladih u dobi od 16 do 25 godina u potpunosti ispunilo anketu te su podaci analizirani na tom uzorku.

 

S obzirom na to da je anketa namijenjena mladima od 16-25 godina, anketa sadržava jedno eliminacijsko pitanje koje se odnosi na dob (0-15) koje ispitanike_ce odvodi na sam kraj ankete.

 

Online anketu proveo je Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske s ciljem prikupljanja mišljenja mladih o tome u kojoj mjeri mladi doživljavaju klimatske promjene, kako one utječu na njihov život i životne navike, te što mladi i donosioci odluka mogu napraviti kako bi se smanjile njihove posljedice.

Rezultati ankete su predstavljeni na web stranicama ZABUM Voice i Mreže mladih Hrvatske.

1. Dob sudionika/ca

Na grafikonu 1 vidljivo je da 90,30% ispitanika_ca čine mlade osobe u dobi od 16 do 19 godina, točnije njih 149. Ostatak ispitanika_ca (9,70%) odnosno njih 16 su mladi u dobi od 20 do 25 godina.

2. Rodni identitet sudionika/ca

Na grafikonu 2 vidljiv je rodni identitet ispitanika_ca. Muškarci čine 30,91% uzorka, dok 67,27% čine žene. Manji postotak uzorka, točnije 1,82%, čine osobe koje se određuju i identificiraju na neki drugi način.

3. Radno-obrazovni status

Sljedeće socio-demografsko pitanje istraživalo je radno-obrazovni status ispitanika_ca. Najveći postotak uzorka čine ispitanici_ce koji_e pohađaju srednju školu (86,06%), potom su to ispitanici_ce koji_e pohađaju preddiplomski studij (7,27%). Zatim slijede ispitanici_ce koji_e su zaposleni_e (2,42%), oni_e koji_e pohađaju diplomski studij (1,82%), te oni koji_e se školuju uz posao (1,21%). Najmanje je ispitanika_ca koji_e se ne školuju niti su zaposleni_e (0,61%) te onih koji_e pohađaju višu školu (također 0,61%).

4. Doživljaj klimatskih promjena kod mladih

Većina ispitanika_ca (46,06%) doživljava klimatske promjene kao samo jedan od problema s kojima se čovječanstvo suočava, dok ih 38,79% smatra prioritetnim problemom čovječanstva. Manji postotak (9,09%) smatra da se pretjerano priča o tome, dok je 6,06% uzorka odgovorilo da ne vjeruje u klimatske promjene.  

5. Uzrokovanje klimatskih promjena ljudskom aktivnošću

Ispitanici_ce su dalje odgovarali_e na pitanje o tome smatraju li da su klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću. Najveći broj ispitanika_ca, njih 70,91%, smatra da jesu, dok 13,33%, smatra da nisu. Sveukupno 15,76% ispitanika_ca ne može procijeniti.

6. Utjecaj klimatskih promjena na određene populacije

Velika većina ispitanika_ca, 79,39% uzorka, odgovorilo je kako prema njihovom mišljenju klimatske promjene jednako utječu na sve. Sveukupno 7,06% smatra da one najviše utječu na mlade, dok podjednak broj ispitanika_ca (6,67%) smatra da najviše utječu na djecu i na odrasle.

7. Zabrinutost mladih u vezi klimatskih promjena

Na pitanje o tome što mlade najviše zabrinjava u vezi klimatskih promjena, porast siromaštva i gladi najviše zabrinjava 23,03% ispitanika_ca, zatim slijedi ugroženost zdravlja ljudi i životinja s 21,82%, dok ekstremni vremenski uvjeti najviše zabrinjavaju 19,39% ispitanika_ca. Slijedi nestanak i smanjenje pitke vode zbog čega je zabrinuto 12,73% ispitanika_ca, zatim porast razine mora koji zabrinjava 10,30% ispitanika_ca jednako kao i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Veće migracije ljudi najviše zabrinjavaju 2,42% ispitanika_ca.

8. Najvažnija stvar koju svjetski vođe trebaju učiniti kako bi se smanjile klimatske promjene

Na pitanje o najvažnijim stvarima koje svjetski lideri trebaju učiniti kako bi se smanjile klimatske promjene, najviše ispitanika_ca smatra da su potrebne sankcije velikim industrijskim proizvođačima (najvećim zagađivačima), njih 36,36%. Ulaganje u obnovljive izvore energije odabralo je 21,21%, a smanjenje korištenja fosilnih goriva 15,76% ispitanika_ca.

Sveukupno 13,33% smatra da je najvažnija stvar recikliranje, dok je njih 6,06% odabralo obavezno formalno obrazovanje o održivom razvoju. S druge strane, 7,27% smatra da je cijela stvar pretjerana.

9. Rade li vlade dovoljno da uključe mlade u donošenje odluka o klimatskim promjenama

Od ukupnog broja ispitanika_ca, njih 61,82% smatra da vlade ne rade dovoljno da uključe mlade u donošenje odluka o klimatskim promjenama, dok njih 30,30% ne može procijeniti. Da vlade ipak rade dovoljno smatra 7,88% ispitanika_ca.

10. Klimatske promjene kao problem za vrijeme trajanja životnog vijeka ispitanika_ca

Na pitanje smatraju li da će klimatske promjene biti značajan problem na planetu za vrijeme životnog vijeka ispitanika_ca, najveći broj njih odgovorio je s ‘Da’ (67,88%), dok je njih 16,36% odgovorilo s ‘Ne’. Sveukupno 15,76% ispitanika_ca ne može procijeniti.  

11. Utjecaj individualnog ponašanja ispitanika_ca na klimatske promjene

Ispitanici_e najčešće procjenjuju da njihovo ponašanje utječe na klimatske promjene, s odgovorom ‘Da’ zastupljenim u 44,85% odgovora. Odgovor ‘Ne’ dalo je 34,54% ispitanika_ca, dok 20,61% ne može procijeniti.

12. Dnevne aktivnosti ispitanika_ca za smanjenje klimatskih promjena

Na pitanje koje aktivnosti će ispitanici_ce danas učiniti kako bi smanjili_e utjecaj klimatskih promjena, najviše ispitanika_ca odgovorilo je da će tijekom dana isključiti svjetla i uređaje koje ne koriste (64,85%) i ispravno odvajati otpad i reciklirati ga (61,21%). Na trećem je mjestu štedljivo trošenje vode (tuširati se, zatvoriti slavinu dok perem zube itd.) koje će primijeniti 59,39%. Slijedi češće korištenje bicikla ili javnog prijevoza s 35,76% odgovora, a zatim i izbacivanje plastičnih vrećica iz uporabe (25,45%). Najmanji broj ispitanika_ca odgovorio je da će sudjelovati u akcijama čišćenja okoliša (13,33%), dok 10,91% ispitanika_ca neće učiniti ništa od navedenog.

Ispravno odvajati otpad i reciklirati ga

100%

61.21%

Isključiti svjetla i uređaje koje ne koristim

100%

64.85%

Izbaciti plastične vrećice iz uporabe

100%

25.45%

Štedljivo trošiti vodu (tuširati se, zatvoriti slavinu dok perem zube itd.)

100%

59.39%

Češće koristiti bicikl ili javni prijevoz

100%

35.76%

Sudjelovati u akcijama čišćenja okoliša

100%

13.33%

Ništa od navedenog

100%

10.91%

13. Učinak klimatskih promjena na Hrvatsku

Kada je riječ o tome misle li ispitanici_ce da klimatske promjene imaju učinak na Hrvatsku, 90% smatra da imaju barem u nekoj mjeri, 53,84% uz odgovor ‘Da’, a 35,76% djelomično. ‘Ne’ je odgovorilo samo 4,24%, a njih 6,06% ne može procijeniti.

14. Najveći doprinos klimatskim promjenama u Hrvatskoj

Najveći broj ispitanika, njih 38,79% identificira loše gospodarenje otpadom kao najveći doprinos klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Slijede industrijska poljoprivreda i krčenje šuma s 27,88% odgovora, te emisije stakleničkih plinova sa 16,97%.  Najmanji broj ispitanika (16,36%) smatra da proizvodnja i industrija najviše doprinose klimatskim promjenama.

15. Važnost edukacije o klimatskim promjenama

Na pitanje o tome koliko su važne edukacije o klimatskim promjenama  kako bi se mladi podržali u borbi protiv istih (od 1-uopće nisu važne do 5-vrlo su važne), 47,27% ispitanika_ca smatra da su one vrlo važne, dok 3,64% smatra da one uopće nisu važne.

16. Organizacija ili mlada osoba aktivna u području klimatskih promjena u Hrvatskoj

Posljednje pitanje o organizacijama ili pojedincima koji su aktivni u području klimatskih promjena su mladi najčešće preskočili, odnosno nisu  odgovorili (61,88%). Od sveukupno 63 osobe koje su odgovorile na ovo pitanje, najviše ih je odgovorilo ‘Ne znam’ (28,48% odgovora). Zelena akcija i Mreža mladih Hrvatske ističu se kao organizacije s po tri odgovora u postocima od 1,81% pojedinačno, a slijede ih Zelene čistke i Priroda za sve s po dva odgovora ili 1.21%. Od ostalih organizacija, u postocima od 0,60% ili po jedan odgovor, mladi su naveli Crveni križ, Mlade za raznolikost, Greenpeace, Zelenu Istru i Šumu-Udrugu za održivi razvoj, dok je jedna osoba odgovorila da takve organizacije mladih/za mlade ili mlade osobe u Hrvatskoj ne postoje. Ispitanici_ce nisu imenovali_e niti jednu mladu osobu aktivnu u području klimatskih promjena u Hrvatskoj.

16. Ograničenja pri igranju videoigara

Kada je riječ o ograničenjima pri igranju videoigara, ispitanici_ce su mogli odabrati više odgovora. Većina, čak 83,61 % odnosno njih 255, odgovorilo je da samostalno odlučuju o duljini igranja videoigara, dok je njih 62 (20,33 %) odgovorilo kako nemaju nikakvih ograničenja. Zatim slijedi vremensko ograničenje po sesiji/razini koje vrijedi za 31 ispitanika_ca odnosno 10,16 %, nakon čega slijedi dobna granica koja predstavlja ograničenje za 23 ispitanika_ca, što čini 7,54 % uzorka. Na posljednja tri mjesta stoji ograničenje broja sesija/razina (6,23 %), poticanje igrača na pauzu (upozorenja ili nagrade) čini 4,59 %, te odgovori pod „Ostalo“. U ovu kategoriju spada 5 odgovora sudionika_ca, odnosno 1,64 %, od čega su dva odgovora „ne znam“, a tri se odnose na ograničenje trajanja nekih događaja u igrici, mjesečno plaćanje i trajanje „matcha“ (meča). 

Samostalno odlučujem o duljini igranja

100%

83.61%

Ograničenje broja sesija/razina

100%

6.23%

Vremensko ograničenje po sesiji/razini

100%

10.16%

Poticanje igrača na pauzu (upozorenja ili nagrade)

100%

4.59%

Dobna granica

100%

7.54%

Nemaju nikakvog ograničenja

100%

20.33%

Ostalo (molimo navesti)

100%

1.54%

18. Potrebne mjere za povećanje korisnosti, sigurnosti i pristupačnosti videoigara za djecu i mlade (odgovori ispitanika_ca koji IGRAJU videoigre)

Posljednje pitanje bilo je usmjereno na prikupljanje mišljenja ispitanika_ca o potrebnim mjerama koje bi povećale korisnost, sigurnost i pristupačnost videoigara za djecu i mlade. Grafikon 18 odnosi se na odgovore ispitanika_ca koji igraju videoigre, dok se grafikon ispod (Grafikon 19.) odnosi na odgovore odnosno mišljenja ispitanika_ca koji ne igraju videoigre.

Iz grafikona 18 vidljivo je da većina (65,57 %), odnosno 200 ispitanika_ca, smatra da djeca i mladi trebaju razviti zdrave navike igranja i da je potrebno naučiti igrače kako upravljati vremenom igranja. Nešto manje, 65,25 % ispitanika_ca smatra da je potrebno educirati roditelje i nastavnike o prednostima igranja videoigara. Osim toga, njih 161 što čini 52,79 % smatra da bi trebalo uvesti bolju zaštitu podataka. Nadalje, njih 139 odnosno 45,57 % smatra da treba koristiti videoigre kao podršku obrazovanju. Nešto manje, njih 44,26% smatra da treba uvesti zaštitu od neprikladnog sadržaja, a  da treba razvijati videoigre u skladu s interesima djece i mladih misli 132 ispitanika_ca odnosno 43,28 %. Najmanji broj ispitanika_ca, njih 119 odnosno 39,02 %, smatra da treba smanjiti dostupnost videoigara mlađoj djeci.

Smanjiti dostupnost videoigara mlađoj djeci

100%

39.02%

Razvijati video igre u skladu s interesima djece i mladih

100%

43.28%

Razviti zdrave navike igranja i naučiti igrače kako upravljati vremenom igranja

100%

65.57%

Koristiti videoigre kao podršku obrazovanju

100%

45.47%

Uvesti bolju zaštitu osobnih podataka

100%

52.79%

Uvesti zaštitu od neprikladnog sadržaja

100%

44.26%

Educirati roditelje i nastavnike o prednostima igranja videoigara

100%

65.25%

Ostalo (molimo navesti)

100%

1.97%

10. Podrška mentora/ice tijekom prakse

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.

11. Dobna diskriminacija na radnom mjestu

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.

12. Oblik poduzeća nakon završetka školovanja

Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).

Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Bilo gdje, samo želim raditi
  • Daj što daš
  • Ne znam
  • Praksa
  • Prodavač
  • Prvenstveno kao investitor i uz to rad u neprofitnim organizacijama i eventualno osnivanje vlastitog start-upa
  • Sve su opcije otvorene
  • U svojoj firmi
  • Za početak na stažiranju, kasnije ću vidjeti kamo će me život odvesti

Nešto drugo, navesti:

100%

3.8%

Start-upu kao zaposlenik/zaposlenica

100%

14.5%

Start-upu kao vlasnik/vlasnica

100%

7.7%

Neprofitnoj organizaciji

100%

4.3%

Poduzeću/korporaciji

100%

45.3%

Državnom poduzeću

100%

15.4%

Javnoj organizaciji

100%

3.4%

Obiteljskom poduzeću

100%

5.6%

13. Privlačnost prvog zaposlenja

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).

Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.   

14. Vještine konkurentnosti na tržištu rada

Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.

Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.

Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:

  • Poznavanje stranih jezika (N=2)
  • Društvenost, samopouzdanje i dobre komunikacijske vještine (N=1)
  • Financijske vještine i poznavanje zakona (N=1)
  • Poznavanje rada u Microsoft Excel-u (N=1)
  • Manje korupcije, pljačke i nepotizma (N=1)
  • Sve od navedenog pomaže (N=1)

Komunikacijske vještine

100%

70.9%

Digitalne vještine

100%

54.7%

IT vještine

100%

46.6%

Poduzetničke vještine

100%

42.7%

Liderske vještine

100%

30.3%

Tehničke vještine

100%

23.9%

Nešto drugo

100%

3.0%

15. Glavne prepreke za razvoj vještina i lakše zapošljavanje

Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.

 

Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Korupcija, nepotizam, pljačka.
  • Manjak mentorskih programa.
  • Manjak volje, motivacije i samopouzdanja.
  • Poslodavci traže radno iskustvo koje nemam jer se školujem, nemam pravi posao na kojem sam plaćena, samo praktična nastava koja ne daje skoro nikakvo radno iskustvo jer radimo sve ono što radimo i doma a što zaposleni tamo ne žele raditi.
  • Poslovi se dobivaju isključivo preko veze!
  • Potražnja za onim osobama koje su isključivo završile ekonomiju ili IT znanosti, ostale struke kao da nisu potrebne.
  • Prevelika opterećenost na faksu zbog koje se ne mogu posvetiti radu na sebi.

 

Obrazovni sustav koji mlade ne priprema za tržište rada

100%

74.4%

Visoka očekivanja poslodavaca od mladih koji tek ulaze na tržište rada

100%

68.8%

Poslodavci ne pružaju dovoljno prilika za mlade (stipendije, stručne prakse, mentorstva)

100%

53.8%

Nemam dovoljno znanja o planiranju karijere i potrebnim vještinama za zapošljavanje

100%

24.4%

Nedostatak mogućnosti u mjestu u kojem živim

100%

18.4%

Nemam pristup kvalitetnim programima edukacije izvan obrazovnog sustava

100%

15.0%

Nešto drugo

100%

3.0%

16. Najbitniji motivi za radno mjesto

Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).

 

Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Dobro radno vrijeme.
  • Fleksibilno radno vrijeme i hibridni način rada
  • Dinamičnost
  • Isplata plaće na vrijeme i neometanje nakon prestanka radnog vremena
  • Radno mjesto u struci, uz koje je moguće planirati i privatni život (osnivanje obitelji) i uskladiti druge obaveze uz poslovne. Npr. radno vrijeme uz koje se može naći vremena i za obitelj, hobije, i tome slično.

 

Dobri međuljudski odnosi

100%

90.2%

Mogućnost napredovanja

100%

80.0%

Financijska kompenzacija

100%

70.1%

Zanimljivost posla

100%

70.1%

Stabilnost i sigurnost posla

100%

69.7%

Mogućnost daljnjeg obrazovanje uz rad

100%

49.6%

Mentorstvo

100%

35.9%

Industrija u kojem se poduzeće nalazi

100%

15.0%

Identifikacija s poduzećem

100%

10.7%

Nešto drugo

100%

2.1%