Mladi imaju pravo sudjelovati u procesu donošenja odluka i u kreiranju politika koje mogu izravno utjecati na njihov život.
Kako bismo olakšali pristup tom procesu, razvili smo ZABUM voice, alat koji služi za brzo i učinkovito prikupljanje mišljenja i iskustava mladih o temama koje su njima važne – od obrazovanja, zapošljavanja, sporta i kulture, sve do mentalnog zdravlja i ekoloških pitanja.
Kroz ZABUM voice mladi ispunjavaju ankete, predlažu teme i prijavljuju svoje probleme, a rezultati se objavljuju u izvješćima, isključivo zbirno. Sudjelovanje u ZABUM voice-u anonimno je i dobrovoljno.
Ova besplatna aplikacija i svojevrsni je digitalni most jer povezuje mlade s njihovim vršnjacima iz zemlje, regije i svijeta i potiče aktivnu participaciju u stvaranju boljih uvjeta za njihov razvoj.
UNICEF Hrvatska i Mreža mladih Hrvatske su proveli anketu o tome kako tvrtke u Hrvatskoj podržavaju obiteljski život zaposlenika i kako na djecu i mlade u dobi od 16 do 25 godine starosti utječu radne obveze njihovih roditelja i skrbnika. Djeca i mladi su također upitani i o tome što treba poduzeti kako bi se kompanije u Hrvatskoj više orijentirale na obitelj i obiteljske potrebe.
U anketi je sudjelovalo 237 mladih osoba tijekom srpnja 2021. godine. Rezultati će biti uključeni u UNICEF-ovu publikaciju „Poslovanje po mjeri djece i obitelji“ o poslovnim praksama koje podržavaju obiteljski život zaposlenika i stavovima djece i mladih o utjecaju radnog mjesta roditelja/skrbnika te predstavljeni na konferenciji i u medijima u travnju 2022.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U tablici 1 možemo vidjeti dob sudionika/ca. 51,9% našeg uzorka ima između 20 i 25 godina, dok 48,1% ima između 16 i 19 godina. Kad pogledamo broj odgovora vidimo da se taj broj razlikuje za jedan što znači da smo skoro pa jednako obuhvatili obje naše skupine.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U tablici 2 možemo vidjeti da većinu našeg uzorka čine žene (83,5%). 14,8% našeg uzorka su muškarci, dok se 1,7% osoba identificira na neki drugi način.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Tablica 3 nam donosi pregled iz koje županije sudionici/e dolaze. Najviše ispitanika/ca dolazi iz grada Zagreba (21,5%), Osječko-baranjske županije (11,8%) i Splitsko-dalmatinske županije (8,9%). Najmanje sudionika_ca dolazi iz Virovitičko-podravske županije (0,4%) i Šibensko-kninske županije (0,4%).
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U većini obitelji oba roditelja/skrbnika rade (65,8%). U 31,6% obitelji jedan roditelj/skrbnik radi, dok u 2,5% niti jedan ne radi.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Otprilike polovina roditelja ponekad (54%) ostaje duže na poslu. 16% nikad ne ostaje duže, dok 19,4% uglavnom ostaje duže. 10,5% roditelja/skrbnika uvijek ostaje duže na poslu.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
39,7% roditelja/skrbnika u našem uzorku ponekad priča o svojem poslu kod kuće, tijekom vikenda, na blagdanima ili godišnjem odmoru. 39,2% uglavnom priča o poslu, dok 17,7% uvijek priča o toj temi. 3,4% roditelja/skrbnika nikad ne priča o poslu tijekom slobodnog vremena.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Većina roditelja/skrbnika uglavnom (40,9%) ili ponekad (36,7%) ima slobodnog vremena za svoju djecu i mlade. 15,6 % uvijek ima slobodnog vremena, dok 6,8% nikad nema vremena.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
39,2% naših sudionika_ca izjavljuje da su roditelji/skrbnici uvijek imali vremena za njihove važne aktivnosti. Najčešće roditelji nisu imali vremena za emotivne probleme (37,6%), zatim za sportska i školska natjecanja (30,8%), domaću zadaću (27,8%) i probleme u školi ili s prijateljima (27%). Najmanje roditelja/skrbnika nije bilo uz djecu i mlade prilikom odlaska liječniku (19%).
Pod odgovorima drugo, naši ispitanici/e su navodile da roditelji najčešće nemaju vremena za kvalitetno zajedničko provođenje vremena. Također neki su istaknuli kako im od strane roditelja nedostaje pokazivanje više pažnje prema emotivnim problemima, te bolji seksualni odgoj.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Možemo vidjeti da oko polovine roditelja/skrbnika ponekad (48,1%) ima zajedničke aktivnosti sa svojom djecom tijekom tjedna. 25,7% obitelji uglavnom imaju zajedničke aktivnosti, dok 11,8% uvijek ima. 14,3% obitelji nikad nema zajedničke aktivnosti tijekom tjedna.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Većina majki ponekad (38%) ili uglavnom (30%) ima vremena za sebe. 22,4% majki uvijek ima vremena za sebe, dok 9,7% nikad nema.
237 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Većina očeva ponekad (40,9%) ili uglavnom (32,9%) ima vremena za sebe. 13,9% njih uvijek ima vremena, dok 12,2% nema nikad.
Najviše mladih odabralo je da bi tvrtka najviše pridonijela ugodnijem obiteljskom životu da nudi stipendije za učenike i studente zaposlenih (49,4%). Dalje su izjavili da bi pripomogla tako da roditelji ne ostaju prekovremeno (41,8%) i da ne moraju odgovarati na mailove i javljati se na telefon izvan radnog vremena (40,5%). 34,2% odabralo je da roditelji/skrbnici trebaju imati plaćeno bolovanje zbog bolesti djeteta. 29,1% smatra da bi ugodnijem obiteljskom životu pridonijelo fleksibilno radno vrijeme roditelja/skrbnika dok 16,5% smatra da bi tako da bilo da roditelji/skrbnici mogu raditi od kuće. 17,7 % sudionika_ca izabralo je sve navedeno.
Pod drugo se nalaze pismeni odgovori ispitanika_ca.
Drugo:
49.4%
41.8%
40.5%
34.2%
29.1%
16.5%
17.7%
UNICEF Hrvatska i Mreža mladih Hrvatske su proveli anketu o tome kako tvrtke u Hrvatskoj podržavaju obiteljski život svojih zaposlenika, ali i kako radne obaveze roditelja/skrbnika utječu na mlade u današnje vrijeme.
Anketa je provedena među djecom i mladima u dobi od 16 do 25 godina, a ispunilo ju je ukupno 87 osoba tijekom rujna 2021. godine. Rezultati će biti uključeni u UNICEF-ovu publikaciju „Poslovanje po mjeri djece i obitelji“ o poslovnim praksama koje podržavaju obiteljski život zaposlenika i stavovima djece i mladih o utjecaju radnog mjesta roditelja/skrbnika te te predstavljeni na konferenciji i u medijima u travnju 2022.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Kao što možemo vidjeti u tablici, 73,6% naših sudionika_ca ima između 16 i 19 godina, dok 26,4% ima između 20 i 25 godina.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U tablici 2 možemo vidjeti rodni identitet naših sudionika_ca. Čak 87,4% našeg uzorka su žene, dok je 12,6% muškaraca. Našim uzorkom nismo obuhvatili pojedince koji se identificiraju na neki drugi način.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U tablici 3 vidimo iz kojih sve županija dolaze naši sudionici_e. Najviše osoba dolazi iz grada Zagreba (26,4%), Zagrebačke županije (12,6%) i Osječko-baranjske županije (9,2%).
Našom anketom nismo uspjeli obuhvatiti mlade iz Virovitičko-podravske županije i Vukovarsko-srijemske županije.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U našem uzorku, velika većina roditelja/skrbnika mladih ostala su zaposlena na istom poslu kao i prije pandemije (83,9%). Nekoliko roditelja je promijenilo posao tijekom pandemije (10,3%). U 4 obitelji je jedan roditelj/skrbnik ostao bez posla dok je drugi nastavio raditi, a u jednoj obitelji roditelji nisu imali posao prije pandemije i nisu je našli tijekom.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Otprilike polovina roditelja/skrbika (51,7%) je radila kao i prije, odlazila je redovito na posao. 29,9% je dio vremena odlazilo na posao, a dio radilo od kuće, online. 6 roditelja/skrbnika radilo je uglavnom od kuće, 6 ih je bilo na prisilnom godišnjem odmoru. 1 roditelj/skrbnik je radio pola radnog vremena, dok je 3 bilo nezaposleno tijekom pandemije.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Mladi u našoj anketi su izjavili da je većina roditelja/skrbnika imala jednako vremena za njih za vrijeme pandemije kao i prije (70,1%). 20,7% roditelja/skrbnika imalo je manje vremena nego prije. 5 obitelji imalo je više vremena nego prije, dok u 3 obitelji roditelji/skrbnici nisu imali uopće vremena za mlade.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Većina mladih je izjavila da im nije potrebna pomoć oko njihovih školskih obaveza (81,6%). 6 mladih reklo je da su im roditelji/skrbnici pomagali oko školskih obaveza kada su imali vremena, dok je 6 mladih reklo da im roditelji/skrbnici redovito pomažu. 4 mladih je reklo da im roditelji/skrbnici ne pomažu jer nemaju vremena.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Mladima su najveća podrška tijekom pandemije bili roditelji/skrbnici (39,1%) i prijatelji (25,3%). Za 11,5% mladih najveća podrška su bili cura/dečko, dok se 4,6% mladih najviše oslonilo na brata/sestru. 16,1% mladih nije bila potrebna podrška.
Od mladih koji su odgovorili netko drugi, dvije osobe su napisale baka, dok se jedna osoba najviše oslonila na samu sebe.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
U tablici 9 možemo vidjeti da većina tvrtki ima mjere zaštite protiv koronavirusa, ali su samo usmjerene na zaposlenike (44,8%). 8% ih ima mjere zaštite i za zaposlenike i za njihove obitelji. 14,9% poslodavaca roditelja/skrbnika nije provodilo nikakve mjere zaštite, dok 32,2% mladih ne zna kakve su mjere zaštite na radnom mjestu njihovih roditelja/ skrbnika.
87 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.
Kod 57,5% roditelja/skrbnika mladi su vidjeli više zabrinutosti i stresa radi pandemije, dok 34,5% roditelja nije pokazivalo dodatan stres i uznemirenost. 8% mladih ne zna da li se povećao stres kod roditelja/skrbnika radi pandemije.