fbpx
 

ZABUM VOICE

Mladi imaju pravo sudjelovati u procesu donošenja odluka i u kreiranju politika koje mogu izravno utjecati na njihov život.

 

Kako bismo olakšali pristup tom procesu, razvili smo ZABUM voice, alat koji služi za brzo i učinkovito prikupljanje mišljenja i iskustava mladih o temama koje su njima važne – od obrazovanja, zapošljavanja, sporta i kulture, sve do mentalnog zdravlja i ekoloških pitanja.

 

Kroz ZABUM voice mladi ispunjavaju ankete, predlažu teme i prijavljuju svoje probleme, a rezultati se objavljuju u izvješćima, isključivo zbirno. Sudjelovanje u ZABUM voice-u anonimno je i dobrovoljno.

 

Ova besplatna aplikacija i svojevrsni je digitalni most jer povezuje mlade s njihovim vršnjacima iz zemlje, regije i svijeta i potiče aktivnu participaciju u stvaranju boljih uvjeta za njihov razvoj.

Nova anketa:

Anketa za mlade o kvaliteti zraka

Online anketa „Anketa za mlade o kvaliteti zraka“ provedena je u periodu od 9.2.2024. do 29.2.2024. Anketi je pristupilo 249 osoba, od kojih je 210 mladih u dobi od 16 do 25 godina u potpunosti ispunilo anketu te su podaci analizirani na tom uzorku.

 

S obzirom na to da je anketa namijenjena mladima od 16-25 godina, anketa sadržava jedno eliminacijsko pitanje koje se odnosi na dob 0-15, koje ispitanike_ce odvodi na sam kraj ankete.

 

Online anketu proveo je  Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske s ciljem prikupljanja mišljenja mladih o kvaliteti zraka u njihovim lokalnim zajednicama. Dobiveni rezultati poslužit će kao jedna od osnova za kreiranje UNICEF-ovih programa za mlade i zagovaračkih aktivnosti usmjerenih na zaštitu okoliša i održivi razvoj zajednice. Rezultati ankete su predstavljeni na web stranicama ZABUM Voice i Mreže mladih Hrvatske.

1. Dob sudionika/ca

Na grafikonu 1 vidljivo je da 58,10% ispitanika_ca čine mlade osobe u dobi od 16 do 19 godina, točnije njih 122. Ostatak ispitanika_ca (41,90%) odnosno njih 88 su mladi u dobi od 20 do 25 godina.

2. Rodni identitet sudionika/ca

Na grafikonu 2 vidljiv je rodni identitet ispitanika_ca. Muškarci čine 19,05% uzorka odnosno 40 osoba, dok 75,24% čine žene, njih 158. Manji postotak uzorka, točnije 5,71%, čine osobe koje se određuju i identificiraju na neki drugi način, odnosno njih 12.

3. Radno-obrazovni status

Sljedeće socio-demografsko pitanje istraživalo je radno-obrazovni status ispitanika_ca. Najveći postotak uzorka čine ispitanici_ce koji_e pohađaju srednju školu (41,90% ili 88 osoba), potom su to ispitanici_ce koji_e pohađaju preddiplomski studij (30,48% ili 64 osoba). Zatim  slijede ispitanici_ce koji_e su zaposleni (10,48% ili 22 osobe), koji_e pohađaju diplomski studij (8,10% ili 17 osoba) te oni_e koji_e se školuju uz posao (6,19% ili 13 osoba). Najmanje je ispitanika_ca koji_e se ne školuju niti su zaposleni_e (2,38% ili 5 osoba) te onih koji_e pohađaju višu školu (0,48% ili 1 osoba).

4. ŽUPANIJA

Većina ispitanika_ca (30,38% ili 64 osobe) trenutačno živi u Gradu Zagrebu dok ih 9,05% (19 osoba) živi u Zagrebačkoj županiji. Slijede Splitsko-dalmatinska županija (7.14% ili 15 osoba) i Osječko-baranjska (6,19% ili 13 osoba) pa Vukovarsko-srijemska županija (5.71% ili 12 osoba). Iduća je Primorsko-goranska županija (5.24% ili 11 osoba) koju slijede s jednakim postotcima Karlovačka županija i Sisačko-moslavačka županija (4,76% ili 10 osoba). Iz Krapinsko-zagorske županije sudjelovalo je 9 mladih (4,29%), iz Istarske županije njih 8 odnosno 3,81% te iz Varaždinske županije njih 7, odnosno 3,33%. Po 6 mladih odnosno njih 2,86% po županiji sudjelovalo je iz Brodsko-posavske, Međimurske županije i Požeško-slavonske županije. Iz Šibensko-kninske županije sudjelovalo je 4 mladih (1,90%). Po 3 ispitanika_ca (1,43%) sudjelovalo je iz Bjelovarsko-bilogorske i Zadarske županije. Po 2 ispitanika_ca sudjelovalo je iz Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije (0,95%). Iz Dubrovačko-neretvanske županije i Ličko-senjske županije nije sudjelovao nitko.

5. Zabrinutost o kvaliteti zraka

Kada smo upitali mlade koliko su zabrinuti o kvaliteti zraka, najveći broj sudionika (njih 95, odnosno 45,24%) odgovorio je da je pomalo zabrinut, nakon čega slijede mladi koji su vrlo zabrinuti (njih 63, odnosno 30,00%). Manji broj mladih (njih 31, odnosno 14,76%) je malo zabrinut, a najmanji broj ispitanika_ca odgovorio je da uopće nije zabrinut, i to njih 21 odnosno 10,00% od ukupnog broja ispitanika_ca.

6. Ocjena kvalitete zraka

Kad smo upitali mlade da ocijene kvalitetu zraka oko sebe, njih 66 odnosno 31,43% ocijenilo je kvalitetu zraka umjerenom. Skoro podjednak broj mladih ocijenio je kvalitetu zraka kao dobrom (45 mladih ili 21,43%), odnosno lošom (42 mladih ili 20,00%). Nešto manje mladih kvalitetu zraka ocjenjuje jako lošom (njih 36 tj. 17,14%). Najmanji broj ispitanika_ca ocjenjuje kvalitetu zraka oko sebe vrlo dobrom, odnosno 18 mladih (8,57%).

7. Onečišćenje zraka kao ozbiljan problem u Hrvatskoj

Na pitanje o tome smatraju li da je onečišćenje zraka ozbiljan problem u Hrvatskoj, čak 153 mladih odnosno 72,86% odgovorilo je potvrdno. Njih 37 odnosno 17,62% ispitanika_ca odgovorilo je da ne zna, a 20 mladih (9,52%) smatra da onečišćenje zraka nije ozbiljan problem u Hrvatskoj.

8. Kvaliteta zraka kroz dan

Najveći broj mladih (njih 76, odnosno 36,19%) smatra da je kvaliteta zraka najlošija poslijepodne.  Ukupno 46 ispitanika_ca, odnosno 21,90%, odgovorilo je da ne zna. Zatim slijedi 30 mladih (14,29%) koji smatraju da je kvaliteta zraka najlošija navečer. Njih 29 odnosno 13,81% smatra da je zrak najlošiji ujutro, a podjednak broj mladih smatra da je kvaliteta zraka najlošija cijeli dan.

9. Glavni uzrok onečišćenja u području življenja

Na pitanje o tome što mladi smatraju glavnim uzrokom onečišćenja u području u kojem žive,  najveći broj ispitanika_ca smatra da je to promet (njih 98 odnosno 46,67%), zatim tvornice (njih 30 odnosno 14,29%). Skoro podjednaki broj mladih smatra da su glavni uzroci onečišćenja spaljivanje otpada (njih 23 odnosno 10,95%), te nedostatak zelenih površina/stabala (njih 22 odnosno 10,48%). Pod „ostalo“, 15 mladih odnosno njih 7,14% kao glavne uzroke onečišćenja u području u kojem žive navelo je: „Jakuševac; Kaštijun (odlagalište otpada u Puli); toplana; kombinacija prometa i spaljivanja otpada u kombinaciji sa smanjenjem zelenih površina; Karepovac – još uvijek jako smrdi plus čudne čestice u zraku; više čimbenika;  promet, odlagališta otpada, spaljivanje otpada i nedostatak stabala. Ukupno 10 ispitanika_ca (4.76%) odgovorilo je da ne zna. Manji broj ispitanika_ca odabrao je kao odgovor grijanje na drva (njih 9 odnosno 4,29%), a najmanji broj ispitanika_ca (njih 3 odnosno 1,43%) smatra da su termoelektrane na ugljen glavni uzrok onečišćenja u području u kojem žive.

10. Aktivnosti koje mladi poduzimaju za poboljšanje kvalitete zraka u području u kojem žive

Kada smo upitali ispitanike_ce koje aktivnosti poduzimaju za poboljšanje kvalitete zraka u području u kojem žive, najveći broj ispitanika_ca je odabrao hodanje i to njih 32,86% (69 mladih), zatim da koriste javni prijevoz ili bicikl (50 mladih odnosno 23,81%), nešto manje njih (40 odnosno 19,05%) odgovorilo je da recikliraju i smanjuju otpad. Ništa od navedenog ne poduzima njih 17 odnosno 8,10% ispitanika_ca. Sadnju drveća i čišćenje zelenih površina kao aktivnosti poduzima 12 ispitanika_ca, odnosno njih 5,71%, a slijede oni koji su prestali ili smanjili svoju konzumaciju mesa (8 mladih odnosno 3,81%). Najmanji broj ispitanika_ca odabrao je korištenje energetski učinkovitih uređaja, njih 3,33% odnosno 7 ispitanika_ca. Jednak broj mladih napisao je pod „ostalo“ sljedeće: jedna je osoba napisala da je astmatičar i da „ jako teško diše zbog odvratnog zraka u Zagrebu“, jedna da vozi automobil na dizel, a ostali ispitanici su naveli kombinacije već ponuđenih odgovora.

11. Odgovornost za kvalitetu zraka

Kada smo upitali mlade tko je prema njihovom mišljenju odgovoran za kvalitetu zraka, odgovor „donositelji političkih odluka“ izabralo je 21,43% ispitanika_ca odnosno njih 45, nakon čega slijede industrije, koje odgovornima smatra 37 mladih, odnosno 17,62%. Mladi smatraju da su odgovorni i pojedinci, ali ovo smatra samo 12 mladih (5,71%). Više od polovice ispitanika_ca odnosno njih 106 (51,43%) odabralo je odgovor „sve od navedenog“. Jednak broj ispitanika_ca je odabrao odgovore „ne znam“ i „ništa od navedenog“, i to njih 1,90% odnosno 4 mladih po odgovoru.

12. Informiranje o kvaliteti zraka

Kada smo upitali mlade gdje se informiraju o kvaliteti zraka, njih 125 odnosno 59,52% odgovorilo je da se informiraju preko TV-a i društvenih medija. U školi se informira 13,33% odnosno 28 ispitanika_ca, a nešto manje njih smatra da uopće nisu informirani, i to njih 11,43% tj. 24 ispitanika_ca. „Ostalo“ je odabralo 13 ispitanika_ca (6,19%), a napisali su neke od sljedećih odgovora: internet, zelene udruge i fakultet“; „u petrokemiji; aplikacija na mobitelu“; „novine, znanstveni radovi; posao;putem raznih portala vremenske prognoze; vladine mrežne stranice i slično. Njih 12 (5,71%) ne zna kako doći do informacija, a najmanji broj ispitanika_ca odgovorio je da se informira o kvaliteti zraka u obitelji i kod prijatelja (njih 8 odnosno 3,81%).

13. Pogoršanje kvalitete zraka

Kada smo mlade pitali smatraju li da se kvaliteta zraka pogoršala od vremena kada su bili djeca do danas, čak 80,00% odnosno njih 168 je odgovorilo potvrdno, dok njih 34 odnosno 16,18% smatra da ne zna. Samo 8 ispitanika_ca odnosno 3,81% odgovorilo je da ne smatra da se kvaliteta zraka pogoršala otkad su bili djeca.

14. Zainteresiranost za sudjelovanje u donošenju odluka o mjerama za poboljšanje kvalitete zraka

Kad je riječ o zainteresiranosti mladih za sudjelovanje u donošenju odluka o mjerama za poboljšanje kvalitete zraka, 80 mladih odnosno njih 38,10% se izjasnilo da su vrlo zainteresirani i 80 mladih se izjasnilo da su pomalo zainteresirani. Ukupno 38 mladih odnosno njih 18,10% se izjasnilo da im je svejedno, a njih 12 tj. 5,71% da uopće nisu zainteresirani.

8. Dostupnost informacija i podrške

Ispitanici_ce su kao odgovor na pitanje o tome koje informacije i podrška su im trenutno dostupne odgovorili s 47,45% da se radi o informacijama o ponudi različitih poslova. Podrška za bolje razumijevanje vlastitih vještina i interesa je dostupna za 28,47% ispitanika_ca, a 26,28% tvrdi da nema pristup niti jednoj od navedenih opcija. Priliku za učenje kroz rad ima 24,82%, a podršku za bolje razumijevanje poslovnih i ekonomskih trendova 17,52%. Informacije i podršku prilikom samozapošljavanja ima 13,87% a informacije o pravima radnika i pronalasku kvalitetnog posla 12,41% ispitanika_ca.

Informacije o ponudi različitih poslova

100%

47.45%

Podrška za bolje razumijevanje vlastitih vještina i interesa

100%

28.47%

Nema pristup niti jednoj opciji

100%

26.28%

Prilika za učenje kroz rad

100%

24.82%

Podrška za bolje razumijevanje poslovnih i ekonomskih trendova

100%

17.52%

Informacije i podrška prilikom samozapošljavanja

100%

13.87%

Informacije o pravima radnika i pronalasku kvalitetnog posla

100%

12.41%

18. Potrebne mjere za povećanje korisnosti, sigurnosti i pristupačnosti videoigara za djecu i mlade (odgovori ispitanika_ca koji IGRAJU videoigre)

Posljednje pitanje bilo je usmjereno na prikupljanje mišljenja ispitanika_ca o potrebnim mjerama koje bi povećale korisnost, sigurnost i pristupačnost videoigara za djecu i mlade. Grafikon 18 odnosi se na odgovore ispitanika_ca koji igraju videoigre, dok se grafikon ispod (Grafikon 19.) odnosi na odgovore odnosno mišljenja ispitanika_ca koji ne igraju videoigre.

Iz grafikona 18 vidljivo je da većina (65,57 %), odnosno 200 ispitanika_ca, smatra da djeca i mladi trebaju razviti zdrave navike igranja i da je potrebno naučiti igrače kako upravljati vremenom igranja. Nešto manje, 65,25 % ispitanika_ca smatra da je potrebno educirati roditelje i nastavnike o prednostima igranja videoigara. Osim toga, njih 161 što čini 52,79 % smatra da bi trebalo uvesti bolju zaštitu podataka. Nadalje, njih 139 odnosno 45,57 % smatra da treba koristiti videoigre kao podršku obrazovanju. Nešto manje, njih 44,26% smatra da treba uvesti zaštitu od neprikladnog sadržaja, a  da treba razvijati videoigre u skladu s interesima djece i mladih misli 132 ispitanika_ca odnosno 43,28 %. Najmanji broj ispitanika_ca, njih 119 odnosno 39,02 %, smatra da treba smanjiti dostupnost videoigara mlađoj djeci.

Smanjiti dostupnost videoigara mlađoj djeci

100%

39.02%

Razvijati video igre u skladu s interesima djece i mladih

100%

43.28%

Razviti zdrave navike igranja i naučiti igrače kako upravljati vremenom igranja

100%

65.57%

Koristiti videoigre kao podršku obrazovanju

100%

45.47%

Uvesti bolju zaštitu osobnih podataka

100%

52.79%

Uvesti zaštitu od neprikladnog sadržaja

100%

44.26%

Educirati roditelje i nastavnike o prednostima igranja videoigara

100%

65.25%

Ostalo (molimo navesti)

100%

1.97%

10. Podrška mentora/ice tijekom prakse

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

U većini slučajeva (39,7%) mladi navode kako im je bila pružena podrška od strane mentora/ice koji ih je uveo/la u posao, za razliku od 19,2% koji navode kako nisu imali podršku. Ukupno 37,6% mladih još uvijek nema iskustvo zaposlenja pa nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje, a 3,4% mladih nema odgovora.

11. Dobna diskriminacija na radnom mjestu

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Svaka druga mlada osoba (52,6%) navodi kako nije doživjela diskriminaciju na osnovu svoje dobi na radnom mjestu. Jedna od četiri sudionika/ca (27,8%) navodi kako jest, dok jedan od pet sudionika/ca navodi da ne zna da li je doživio/doživjela diskriminaciju na osnovu dobi.

12. Oblik poduzeća nakon završetka školovanja

Na pitanje u kojem obliku poduzeća se sudionici/ce vide na radnom mjestu nakon završetka školovanja, najveći broj mladih navodi samo poduzeće/korporaciju (45,3%), potom slijede državno poduzeće (15,4%) i radno mjesto start-up kao zaposlenik/zaposlenica (14,5%). Najmanje odgovora su dobili radna mjesta kao što su vlasnički start-up (7,7%), obiteljsko poduzeće (5,6%), neprofitna organizacija (4,3%) i javna organizacija (3,4%).

Ukupno je bilo 9 odgovora (3,8%) putem kojih su mladi navodili neki drugi oblik radnog mjesta. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Bilo gdje, samo želim raditi
  • Daj što daš
  • Ne znam
  • Praksa
  • Prodavač
  • Prvenstveno kao investitor i uz to rad u neprofitnim organizacijama i eventualno osnivanje vlastitog start-upa
  • Sve su opcije otvorene
  • U svojoj firmi
  • Za početak na stažiranju, kasnije ću vidjeti kamo će me život odvesti

Nešto drugo, navesti:

100%

3.8%

Start-upu kao zaposlenik/zaposlenica

100%

14.5%

Start-upu kao vlasnik/vlasnica

100%

7.7%

Neprofitnoj organizaciji

100%

4.3%

Poduzeću/korporaciji

100%

45.3%

Državnom poduzeću

100%

15.4%

Javnoj organizaciji

100%

3.4%

Obiteljskom poduzeću

100%

5.6%

13. Privlačnost prvog zaposlenja

234 sudionika/ca je odgovorilo na pitanje.

 

Od ponuđenih opcija što mlade više privlači kod prvog zaposlenja, iz tablice 13. je vidljivo kako je najveći broj sudionika/ca odabralo opciju manje plaćen posao, koji omogućava brzo napredovanje (43,6%). Sljedeća najviše odabrana opcija je bolje plaćenog posla, koji nudi sporiju mogućnost napredovanja (19,2%), dok se na trećem mjestu nalazi opcija odnosno manje plaćen posao, koji od tebe traži puno, ali osigurava dobu referencu (16,7%).

Može se zaključiti kako 60,3% sudionika/ca navodi da ih privlači manje plaćen posao, koji pruža različite mogućnosti kao što su brzo napredovanja ili dobra referenca. Ukupno 12% mladih iskazuje da ih ništa od navedenog ne privlači, dok 8,5% odabire izvrsno plaćen posao koji ne nudi mogućnost napredovanja.   

14. Vještine konkurentnosti na tržištu rada

Sudionicima/cama je bila ponuđena mogućnost odabrati najviše 3 odgovora u pitanju koje je istraživalo koje vještine mladi smatraju da bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu rada.

Na prvom mjestu se nalaze komunikacijske vještine sa 166 odgovora, potom slijede digitalne vještine sa 128 odgovora, IT vještine sa 109 i poduzetničke vještine sa 100 odgovora. Posljednja tri mjesta su rezervirana za liderske vještine sa 71 odgovorom, tehničke vještine sa 56 odgovora, dok svega 7 sudionika/ca odabire opciju nešto drugo.

Od 7 sudionika/ca koji su navodili neke druge vještine potrebne za ostvarivanje konkurentnosti na tržištu rada, sljedeći odgovori su istaknuti:

  • Poznavanje stranih jezika (N=2)
  • Društvenost, samopouzdanje i dobre komunikacijske vještine (N=1)
  • Financijske vještine i poznavanje zakona (N=1)
  • Poznavanje rada u Microsoft Excel-u (N=1)
  • Manje korupcije, pljačke i nepotizma (N=1)
  • Sve od navedenog pomaže (N=1)

Komunikacijske vještine

100%

70.9%

Digitalne vještine

100%

54.7%

IT vještine

100%

46.6%

Poduzetničke vještine

100%

42.7%

Liderske vještine

100%

30.3%

Tehničke vještine

100%

23.9%

Nešto drugo

100%

3.0%

15. Glavne prepreke za razvoj vještina i lakše zapošljavanje

Na pitanje što mladi vide kao glavne prepreke za razvoj njihovih vještina i lakše zapošljavanje, sudionici/ce su mogli odabrati najviše 3 od ponuđenih 7 opcija.

 

Ukupno je 7 sudionika/ca navodilo druge prepreke. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Korupcija, nepotizam, pljačka.
  • Manjak mentorskih programa.
  • Manjak volje, motivacije i samopouzdanja.
  • Poslodavci traže radno iskustvo koje nemam jer se školujem, nemam pravi posao na kojem sam plaćena, samo praktična nastava koja ne daje skoro nikakvo radno iskustvo jer radimo sve ono što radimo i doma a što zaposleni tamo ne žele raditi.
  • Poslovi se dobivaju isključivo preko veze!
  • Potražnja za onim osobama koje su isključivo završile ekonomiju ili IT znanosti, ostale struke kao da nisu potrebne.
  • Prevelika opterećenost na faksu zbog koje se ne mogu posvetiti radu na sebi.

 

Obrazovni sustav koji mlade ne priprema za tržište rada

100%

74.4%

Visoka očekivanja poslodavaca od mladih koji tek ulaze na tržište rada

100%

68.8%

Poslodavci ne pružaju dovoljno prilika za mlade (stipendije, stručne prakse, mentorstva)

100%

53.8%

Nemam dovoljno znanja o planiranju karijere i potrebnim vještinama za zapošljavanje

100%

24.4%

Nedostatak mogućnosti u mjestu u kojem živim

100%

18.4%

Nemam pristup kvalitetnim programima edukacije izvan obrazovnog sustava

100%

15.0%

Nešto drugo

100%

3.0%

16. Najbitniji motivi za radno mjesto

Kako je vidljivo iz tablice 16., gdje su sudionici odabirali 5 za njih najbitnijih motiva za njihovo radno mjesto, na prvom mjestu se nalaze dobri međuljudski odnosi (90,2%), na drugom je mogućnost napredovanja (80,0%), na trećem je financijska kompenzacija (70,1%), na četvrtom zanimljivost posla (70,1%), a na petom stabilnost i sigurnost posla (69,7%). Za sudionike su najmanje bitne identifikacija s poduzećem (10,7%) te industrija u kojem se poduzeće nalazi (15,0%).

 

Ukupno je 5 sudionika/ca navodilo druge motive. Niže su navedeni njihovi pojedinačni odgovori:

  • Dobro radno vrijeme.
  • Fleksibilno radno vrijeme i hibridni način rada
  • Dinamičnost
  • Isplata plaće na vrijeme i neometanje nakon prestanka radnog vremena
  • Radno mjesto u struci, uz koje je moguće planirati i privatni život (osnivanje obitelji) i uskladiti druge obaveze uz poslovne. Npr. radno vrijeme uz koje se može naći vremena i za obitelj, hobije, i tome slično.

 

Dobri međuljudski odnosi

100%

90.2%

Mogućnost napredovanja

100%

80.0%

Financijska kompenzacija

100%

70.1%

Zanimljivost posla

100%

70.1%

Stabilnost i sigurnost posla

100%

69.7%

Mogućnost daljnjeg obrazovanje uz rad

100%

49.6%

Mentorstvo

100%

35.9%

Industrija u kojem se poduzeće nalazi

100%

15.0%

Identifikacija s poduzećem

100%

10.7%

Nešto drugo

100%

2.1%