Pročitajte kako nam je bilo na 3. online Meetupu na temu komunikacijskih vještina

Prošli petak, 3. srpnja, održan je treći online Meetup za učenike srednjih škola na temu komunikacijskih vještina. Predavačica na online Meetupu bila je Marcela Velfl. Marcela je mentorica na brojnim međunarodnim projektima, a radi i s mladima iz marginaliziranih skupina u našem društvu. U svojem radu s mladima pomaže im da se kroz razvoj komunikacijskih i prezentacijskih vještina što bolje pripreme za konkurentno tržište rada.

U komunikaciji sudjelujemo svaki dan, otkad otvorimo oči pa sve dok ne idemo spavati. Način na koji se držimo, kako se odijevamo, što objavljujemo na društvenim mrežama te mnoge druge svjesne i nesvjesne odluke koje donosimo utječu na naš doživljaj svijeta, ali i na to kako svijet doživljava nas. Postoji mnogo definicija komunikacije, ali meni je najdraža sljedeća: Komunikacija je aktivnost stvaranja zajedničkog (Novosel 1991). 

Na Meetupu je bilo podijeljeno mnogo korisnih savjeta o tome kako poboljšati komunikacijske vještine u svakodnevnom životu, a u nastavku možeš pročitati tri glavna savjeta. 

1. Ton glasa najvažniji je element komunikacije

Neverbalni dio komunikacije zaista čini 55 % cijele komunikacije. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnogo različitih faktora koji mogu utjecati na komunikaciju. Ti faktori mogu biti dodir, izgled, gestikulacija i drugo. Ne može se točno odrediti koji od tih faktora ima najveći utjecaj na komunikaciju. Međutim, ton glasa kao verbalni dio komunikacije sam po sebi nosi skoro 40 % cijele komunikacije.

Pokušaj obratiti pozornost na ton glasa kada komuniciraš s drugima. Uskladi svoj ton glasa s ciljem koji želiš postići u svojoj komunikaciji kako bi tvoja komunikacija imala pozitivan ishod za sve uključene strane. Možda uvidiš kako zapravo sve možeš izreći i pokrenuti konstruktivnu komunikaciju ako kažeš stvari na obziran i lijep način.

2. Davanje povratne informacije kao ključ uspješne komunikacije

Kada se u komunikaciju ide s pretpostavkom da svi znaju o čemu se govori, postoji velika vjerojatnost da će se poruka i smisao izgubiti u cijelom procesu komunikacije. Zato uvijek verbaliziraj svoja očekivanja i postavljaj pitanja sugovorniku dok nisi u potpunosti siguran/sigurna da svi razgovarate i mislite na isti objekt u komunikaciji.

3. Komuniciraj iz vlastite perspektive

Komunikacija iz vlastite perspektive omogućava dijalog i bolje razumijevanje te se kroz takav način preuzima odgovornost za vlastite osjećaje i ponašanja. Primjer JA komunikacije: 

rečenicu „Ti uvijek moraš biti u pravu” probaj zamijeniti rečenicom „Smeta me sto ne uvažavaš moje mišljenje” i uvjeri se kako se mijenja tijek komunikacije. 

Smisao komunikacije nije samo da jedna osoba nešto kaže pa da onda druga osoba kaže nešto drugo, nego aktivno slušanje koje potiče dijalog i stvara preduvjet za razumijevanje druge osobe i svijeta oko nas. Otvorena komunikacija rješava probleme. Kada bismo svi primijenili vještine konstruktivne komunikacije, bolje bismo se razumjeli i naši svakodnevni životi bili bi ugodniji. Kako ti potičeš konstruktivnu komunikaciju u svojem svakodnevnom životu? Piši nam u komentare. 🙂 

Tea Glumac