Design-thinking metoda: Zašto je koriste brojne svjetske organizacije i kako nam pomaže?

Razmišljanje izvan okvira tek je jedna od odlika naših programa. Kako bi ono bilo što uspješnije, naši mentori poučavaju design-thinking metodom 🧐. Dosad se pokazala kao motivirajući pristup u donošenju odluka 👁 te promišljanju o kreativnim rješenjima. ✍

Što je zapravo design-thinking metoda?

Pri rješavanju problema i optimizaciji rješenja za isti ponekad je potrebno više vremena uz silne pokušaje i pogreške, ali i više različitih “glava“. Kako je najbolje opisati design-thinking metodu?

Pa zamislimo da pred jednim problemom stoji dizajner. Njegov zadatak je doći do rješenja iz različitih perspektiva.

On ih istražuje, a potom dolazi do ideje nakon koje izrađuje prototip svog rješenja. Sljedeća faza: testiranje na tržištu!

Ako je prototip dobro usvojen, tada ga dorađujemo do konačnog proizvoda.
Ako nije – radimo na tome da ga tržište prihvati ili ga odbacujemo.

Koja je vrijednost design-thinking metode?

Štedi vrijeme za razvoj proizvoda i usluge.

Štedi novac (ovisno o veličini projekta).

Štedi kognitivne resurse.

Tko sve koristi design-thinking metodu?

Brojne svjetske organizacije, start-upovi i javni sektor uvidjeli su korist ove metode te je u njihovom radu postala neizbježna.

Baš kao i nama te polaznicima naših programa. 💪

5 ključnih koraka design-thinking metode

Važno je shvatiti da je svaki proizvod ili usluga stvorena kako bi zadovoljila određene potrebe. Sve što je ikada nastalo, pritom se misli na bilo kakvu inovaciju, osmišljeno je kao odgovor na neku potrebu čovječanstva kako bi se unaprijedio svakodnevni život.

Design-thinking metoda sastoji se od pet faza:

1. Faza empatije

Ovaj korak se odnosi na naše razumijevanje korisnika usluge/proizvoda. U našem fokusu je čovjek i vrlo je bitno da uđemo u „cipele“ krajnjeg korisnika. Potrebno je razmišljati kao on/a i poistovijetiti se s njihovim problemima.

Najefikasnije je u ovom koraku izraditi „buyer persone“ i postavljajući pitanja:

• Što kupac govori – Očekivao/la sam nešto drugačije, Koja je najbolja veličina, Koje brendove voliš…
• Što kupac misli da mu treba – Možda ovo nije najbolje rješenje, Što mi je promaknulo, Što je najbolje za mene…
• Što kupac čini – pita prijatelje, promatra ponudu dućana, odgađa donošenje odluka…
• Što kupac osjeća – uzbuđenje, strah, anksioznost…
  
  

2. Definiranje problema

U ovom koraku dublje „ulazimo“ u naše persone/korisnike. Tu problem ne definiramo kao vlastitu želju već ga gledamo kao problem ciljane skupine za koju ga riješavamo.

Procesiramo i sintetiziramo zaključke iz faze empatije iz čega proizlaze različite perspektive prema problemima koje muče korisnike.

3. Faza ideacija

Istražujemo izbor mogućih rješenja. Tu zapravo trebamo dobiti što više ideja ili rješenja problema! Neke tehnike za dobivanje ideja su brainstorming, brainwriting, SCAMPER (tehnika koja se sastoji od niza pitanja i akcijskih glagola koji pomažu ljudima da na neki način riješe probleme).

4. Prototipiziranje

Sad kada smo raspisali sve naše ideje, izdvojit ćemo one najvažnije i spremiti se za izradu prototipa. Ovdje pomažu šareni papiri, bojice, flomasteri, alu fulije i ostali rekviziti koji će nam pomoći prikazati ideju fizički.

U prvom dijelu ćemo odabranu ideju morati dodatno razraditi, a u drugom ćemo morati istražiti načine kako svoje ideje izraziti najjasnije. Time ćemo dobiti jasniju sliku kako bi se stvarni korisnici ponašali, razmišljali i osjećali kada bi imali naš proizvod u svojim rukama.

5. Faza testiranja

Posljednja faza u kojoj dobivamo puno povratnih informacija o našem prototipu. Javit će se potreba za nekim izmjenama i dopunama našeg prototipa, ali tome i služi faza testiranja – kako bismo lakše uvidjeli gdje može nastati problem s proizvodom i da bolje razumijemo korisnika te usluge koje pružamo.

Zaključak

U ovoj metodi fokus smo stavili na naše kupce, a ne na sebe! Ovim nelinearnim postupkom pokušavamo razumjeti korisnike, savladati izazove, redefinirati postojeće okvire i mogućnosti tijekom naše inovacije s ciljem poboljšanja vlastitog, ali i života društva općenito.